I ministri u Vladi Republike Hrvatske i stručnjaci i poduzetnici koriste riječ klaster, ali što je klaster zapravo. Riječ klaster se toliko uvukla u svakodnevnu primjenu da je mnogo onih koji znaju što bi to moglo biti, ali nisu sigurni kako bi ga ustvari definirali. Svojom funkcijom klasteri podržavaju ekonomski razvoj osiguravajući okruženje koje pogoduje inovacijama i razvoju poduzetništva u okviru određenih aktivnosti što posljedično dovodi do rasta proizvodnje i povećanja efikasnosti te veće kvalitete i diferencijacije roba i usluga.
Zapravo, veliki dio uspjeha bilo kojeg klastera leži u inovacijama i želji poduzetništva da te inovacije podrži. Pogledate li primjere nekih od najuspješnijih i najpoznatijih klastera na svijetu vidjet ćete da su nastali i razvili se upravo zahvaljujući inovacijama i poduzetničkom duhu koji ih je prepoznao i podržao (najpoznatiji primjer je svakako Silikonska dolina u SAD-u). Dobar dio klastera se u svom radu oslanja i na inovacije i ideje koje dolaze s naprestižnijih svjetskih sveučilišta pa tako nije čudno ni to što se klasteri nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.
Jedan od najpoznatijih EU klastera koji se bavi inovacijama u oblasti mikro-nanotehnologije je onaj u Grenoblu u Francuskoj. Specijaliziran je za istraživanje, razvoj i dizajn proizvoda u području mikro i nanotehnologije i softwera u koje investira svojom industrijom, istraživanjem i edukacijom. U Grenoblu se 4 od 10 zaposlenika bave istraživanjem i dizajnom dok se samom proizvodnjom bavi tek 1.5 od 10 zaposlenika. Koliko je inovacija važna govori i činjenica da je 80% svih zalaganja u ovom klasteru zapravo posvećeno inovacijama. Ono što ga je još više učinilo uspješnim su strukturalni projekti koje je provodio, uključenost lokalnih vlasti u razvoj klastera, ljudski i socijalni kapital kojim raspolaže te svakako istraživanje. A ono što je pored inovacija i novih proizvoda iz područja mikro i nano-tehnologije ovaj klaster donio su i pozitivni uticaj koji je imao na osnivanje i daljnji razvoj malih i srednjih poduzeća te protok znanja i informacija. Grenoble je ukazao i na važnost usvajanja dugoročne strategije razvoja klastera, važnost investicija u istraživanju i obrazovanju te važnost javnih investicija u infrastrukturu, istraživanje i razvoj. Što klaster u Grenoblu nudi i čime se trenutno bavi možete pročitati na http://www.minalogic.org/88-grenoble-cluster-innovation.htm.
Visoko tehnološki klaster u Oxfordshireu u Velikoj Britaniji je jedan od vodećih Europskih centara u području poduzetništva i inovacija te ključni klaster u okvirima Britanske ekonomije. Svoj uspjeh može zahvaliti zaokretu koji se dogodio kad su se sve snage usmjerile na potencijale znanja i na informativnu ekonomiju. Važnu ulogu su u tome imala i sveučilišta, visokoobrazovani kadar, istraživački laboratoriji i mreža organizacija koje su im davale podršku. Sve to međutim ne bi bilo tako jednostavno da razvoj klastera nisu snažno podupirali političari kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Bogatstvo poduzetičkog duha, filantropije te želja lokalnih javnih osoba su prerasli u liderstvo, viziju i primjer kojim putem treba poći. Danas je to klaster koji ima jaku znanstvenu bazu (tri sveučilišta, sedam vladinih labaratorija, devet bolnica i dva velika znanstvena parka – The Oxford Science Park o kojem možete više saznati na http://www.oxfordsp.com/news-hi-tech.asp i Oxford University Science Park). Mali i srednji poduzetnici su imali i imaju itekako važnu ulogu u razvoju ovog klastera. Klaster je postao i rasadnik novih firmi i to izuzetno velikih i uspješnih firmi, posebno u djelokrugu biotehnologije. Oxfordshire je danas jedan od najbogatijih resursa intelektualnog kapitala u Britaniji jer je uvijek znao privući i na najbolji mogući način iskoristiti intelektualni kapital.
Biotehnološki klaster u Beču u Austriji primjer je dobro koordiniranog nacionalnog i regionalnog pristupa razvijanju biotehnološke industrije. Specijaliziran je za medicinsku biotehnologiju i to prije svega za prirodne znanosti, informatičke tehnologije, kreativnu industriju i automobilski sektor. Klaster ima pet nuklusa: Sveučilišni Biocentar u Beču čija su istraživanja u rasponu od terapije raka do razvoja cijepiva i čip tehnologije i koji surađuje s još 18 istraživačkih institucija u Europi i izvan njenih granica (http://www.viennabiocenter.org); Sveučilište Nacionalnih Resursa i primjenjenih prirodnih nauka koji se bavi bioprocesima, primjenjenom genetikom, mikrobiologijom i kemijskim istraživanjima; Opća bolnica u Beču koja sa svojih 27 sveučilišnih klinika i 8 sveučilišnih instituta predstavlja vodeću instituciju u području dermatologije, kliničkih studija i terapije karcinoma; Istraživački Institut Novaris i Sveučilište Veterinarske Medicine koji se u svojim istraživanjima bavi i kreiranjem transgenetičkih životinjskih modela koji se koriste u proizvodnji ljekova i organskih transplantata. Ono što je ovaj klaster stavilo u prvi plan je odlična istraživačka baza, jaka specijalizacija, komercijalizacija biotehnološkog istraživanja i dvije spin-off firme koje su od nje potekle (Technoclone i Nanosearch Membrane).
Naši su stručnjaci već dugi niz godina u kontaktu sa vodećim EU Institutima, istaživačkim timovima i vodećim EU sveučilištima koji se bave istraživanjem i inovacijama u raznim područjima znanosti i tehnologije. Ono što možemo iskoristiti iz svih tih kontakata i suradnje sa znanstvenicima i poduzetnicima koji su prepoznali potencijal znanja i inovacija su svakako njihova iskustva koja možemo prenijeti na naše uvjete i našu stručnu i poduzetničku elitu.
Otvori KEKS Pay
