Bivša varaždinska grupacija Fima, odnosno njezina Vaba banka, upletena je, osim operacije Spice, u još jedan mutan privatizacijski slučaj. Riječ je o holdingu Zagorje d.d., u čijemu je 100-postotnom vlasništvu poznata građevinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton (ZT).
Hanfa prijavila
Direktor obaju poduzeća Miroslav Bunić, blagonaklonošću Vabe, uspio je prije dvije godine istisnuti ostale dioničare i dokopati se većinskog vlasničkog paketa, zbog čega su protiv njega podignute brojne kaznene prijave i vode se mnogi sudski sporovi.
Bunić je do 2007. godine bio samo jedan od deset glavnih dioničara Zagorja d.d., zajedno s direktorima sektora u tome poduzeću. U srpnju te godine, kao jedini član Skupštine ZT-a, u tajnosti donosi odluku o dokapitalizaciji tvrtke, u kojoj će sudjelovati jedino Vaba kao institucionalni investitor. Za 51 milijun kuna Vaba postaje vlasnikom 50,6 posto dionica ZT-a, najvrednijeg člana holdinga.
Kada ostali dioničari doznaju za taj potez, protiv Bunića podižu kaznenu prijavu i prijavljuju ga Hanfi držeći da su oštećeni i oni i holding, koji je preko noći izgubio upravljačka prava u ZT-u. Nakon toga Bunić sklapa novi ugovor s bankom, prema kojemu ona vraća udjel u ZT-u Zagorju d.d. za šest milijuna kuna veću cijenu od one po kojoj je kupila “dokapitalizirane” dionice.
Odvjetnik Marijan Petrić, zastupnik dioničara koji se osjećaju prevarenima, dovodi u pitanje podrijetlo novca kojim je Vaba dokapitalizirala ZT. Prema njegovim riječima, ta banka nikako nije mogla uložiti 51 milijun kuna u dokapitalizaciju jer, prema Zakonu o bankama, u kupnju vrijednosnih papira može uložiti do 15 posto jamstvenog kapitala, a temeljni kapital Vabe u to je doba tek 62,2 milijuna kuna.
– Prema našim spoznajama, to uopće nisu bila Vabina sredstva, već sredstva koja su u banku deponirana temeljem prethodno podignutih kredita Miroslava Bunića i njemu bliskih osoba. Vaba je u postupku dokapitalizacije iskorištena isključivo kao instrument zaobilaženja zakona i kao instrument preuzimanja društva, a ne kao pravi ulagatelj. Osobe u čiju je korist to činjeno jesu Miroslav Bunić i njegovi suradnici – uvjeren je Petrić.
Prema tome tumačenju, Bunić je putem fingirane dokapitalizacije pokušao steći kontrolu nad ZT-om na potpuno netransparentan način, što su donekle već sankcionirale državne institucije. Hanfa je utvrdila da je Vaba “dokapitalizirane” dionice pohranila na skrbničkome računu za Zagorje d.d., pa zapravo i nije bila institucionalni investitor, čime je prekršen Zakon o tržištu vrijednosnim papirima. Zbog toga protiv Bunića i ZT-a podiže prekršajni optužni prijedlog, o kojem još nema sudskog pravorijeka. Varaždinski Županijski sud, pak, utvrđuje da dokapitalizacija nije provedena u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, ali ne smatra da je time holding oštećen, pa odbacuje kaznenu prijavu protiv Bunića.
Kada je stvar vraćena na početak, ostali dioničari, koji u rukama ponovno imaju većinski paket u ZT-u, traže izvanrednu dioničarsku skupštinu kako bi potegnuli pitanje njegove odgovornosti i smijenili ga s direktorske pozicije. Međutim, on je odbija sazvati, a do skupštine ne dolazi ni nakon zahtjeva dioničara Trgovačkome sudu u Varaždinu. Tu odluku kasnije ukida Visoki trgovački sud u Zagrebu, ali prekasno – Bunić je pronašao drugi model za stjecanje vlasničke kontrole.
U travnju 2008. godine ostalim dioničarima nudi otkup njihovih paketa za oko 150 milijuna kuna. U tome aranžmanu spremna ga je pratiti upravo Vaba banka, koja mu odobrava veliki kredit za preuzimanje vlasništva u holdingu Zagorje d.d. (a time i u ZT-u), a kao instrument osiguranja toga kredita poslužile bi – dionice Zagorja d.d.
Treći račun
Većina dioničara Zagorja d.d., dok traju pravne bitke, ne pristaje na Bunićevu ponudu za otkup dionica, no do ljeta 2008. troje ih je ipak popustilo, tako da direktor holdinga postaje i njegovim većinskim vlasnikom uz pomoć Vabina kredita od oko 60 milijuna kuna, i to – ponovimo – uz dionice kao zalog za taj kredit. Pod izlikom “poslovnog razmimoilaženja” Bunić troje “neposlušnih” dioničara tada otpušta s njihovih direktorskih pozicija u holdingu, o čemu se još uvijek vode radni sporovi.
No, iz podataka SKDD-a nije sasvim razvidno tko je danas stvarni većinski vlasnik Zagorja d.d. – 54,46 posto dionica deponirano je na trima Vabinim skrbničkim računima. Na jednome je 17,85 dionica u korist Miroslava Bunića, 9,38 u korist njegova poduzeća Varaždinski holding d.o.o, a nema podataka o tome čiji je treći skrbnički račun sa 27,23 vlasništva.
Priča o mutnoj – kako tvrde manjinski dioničari – dokapitalizaciji, pa preuzimanju Zagorja d.d i ZT-a, ima nekoliko poveznica s operacijom Spice. Prvo, u njoj je sudjelovala Fimina Vaba banka, koja je poslužila i za kupnju Podravkinih dionica novcem deponiranim od Podravkinih komercijalnih zapisa.
Drugo, pravni zastupnik Zagorja d.d., Miroslava Bunića, baš kao i Fime i Vabe, varaždinski je odvjetnik Oleg Uskoković, poznat po tome što je bio direktor Fimine tvrtke Fima AMi ltd. na Malti na kojoj su deponirane sporne Podravkine dionice, za koje se sumnja da su kupovane kompanijinim novcem. I treće, direktor Zagorja i ZT-a kaže da je u stjecanje kontrolnoga paketa ušao zbog opasnosti od “neprijateljskoga preuzimanja” tvrdeći da su neki dioničari pregovarali o prodaji dionica konkurenciji.
Usprkos obećanju, iz DORH-a do zaključenja izdanja nismo dobili odgovor provodi li se kakva obrada o slučaju dokapitalizacije i preuzimanja Zagorja d.d., a iz HNB-a odgovorili su kako ne mogu priopćiti jesu li proveli nadzor nad Vabinom ulogom u cijeloj priči. Odvjetnik Uskoković poručio je da ne vidi nikakve sličnosti s operacijom Spice.
Menadžer s najvećim primanjima u zemlji
Usprkos obećanju, iz DORH-a do zaključenja izdanja nismo dobili odgovor provodi li se kakva obrada o slučaju dokapitalizacije i preuzimanja Zagorja d.d., a iz HNB-a odgovorili su kako ne mogu priopćiti jesu li proveli nadzor nad Vabinom ulogom u cijeloj priči. Odvjetnik Uskoković poručio je da ne vidi nikakve sličnosti s operacijom Spice.
Usprkos kontroverznom stjecanju većinskoga paketa u Zagorju d.d., Buniću se ne može odreći dobro vođenje varaždinskog holdinga. Zagorje-Tehnobeton od 2000. godine bilježi stalan rast prihoda, koji se preklani popeo na oko 1,2 milijarde kuna, a dobit je bila oko 60 milijuna kuna. Ovih je dana ZT, recimo, dobio posao gradnje Rajićeva pogona za proizvodnju lijekova u Popovači.
Bolji poznavatelji situacije u građevinskoj branši kažu kako dio uspješnosti duguje dobrim vezama u političkim krugovima te da od tih poslova nije bilo samo koristi za ZT nego i za brojne podizvođače koje je ta tvrtka angažirala. Široj javnosti Bunić je poznat kao vjerojatno najbolje plaćeni hrvatski menadžer. Za 2007. godinu prijavio je dohodak veći od osam milijuna kuna, što će reći da su mu mjesečna primanja bila oko 100.000 eura. Od 2000. do 2008. godine na ime nagrada za uspješno vođenje holdinga isplaćeno mu je, kako sam kaže, oko 11 milijuna kuna.
– Sve su mi nagrade isplaćene temeljem ugovora o radu koji je sa mnom, sukladno zakonu, zaključio Nadzorni odbor društva, u kojemu su u to vrijeme i neki od dioničara koji protiv mene vode kampanju bili članovi i koji u prijašnjim godinama nisu imali primjedaba na ugovorenu stimulaciju – kazao je on. Dometnuo je kako smatra da njegove nagrade za dobro poslovanje ne odstupaju od standarda u Hrvatskoj kad su u pitanju tvrtke u privatnom vlasništvu.
Kada će krenuti renovacija golog otoka?!