Jedna vrsta natjecanja donosi nam podjednake uspjehe poput rukometa ili nogometa, no odvija se bez lopte, za stolom i računalom. A opet se ne radi o kakvom e-sportu. Hrvatska reprezentacija iz informatike već godinama ostvaruje vrhunske rezultate na europskim i svjetskim natjecanjima. Odnosno, hrvatski su informatičari na tim natjecanjima osvojili više zlatnih medalja nego što ih Hrvatska ima iz svih ostalih predmeta zajedno.
Najbolji u EU
– Mi smo na neki način endem ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji – kaže Vlado Lendvaj, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara. Kao i u drugome, kontinent zaostaje jako u odnosu na druge, posebice na Kinu, no Hrvatska je u informatičkim znanjima kod mladih priznata. Ali opet ne u Europskoj uniji. – Na pripreme nas je pozvala i Saudijska Arabija. Pitali su možemo li se pripremati s njihovom reprezentacijom, uz sve plaćene troškove i sedmodnevni boravak. Prepoznati smo očito bolje vani nego kod kuće i u samom EU – nastavlja Lendvaj. Zlatni natjecatelji koje ne dočekuju političari i na povratku im se ne pjeva na trgovima skromnim sredstvima i entuzijazmom uspijevaju u nečemu što ne podupire ni EU, koja podupire razne aktivnosti. Ali ne i onu koja Kinezima donosi primat i putem DeepSeeka. Jer, Kina sama stvori više diplomanata iz STEM grupa znanosti nego sljedeće barem tri zemlje na popisu.
Hrvatski savez informatičara odlučio je ponuditi način na koji to promijeniti. Imaju, očito, za to podlogu jer su naši reprezentativci iz informatike tri godine zaredom po medaljama bili najboljom EU reprezentacijom na međunarodnim informatičkim olimpijadama, a ove je godine hrvatska momčad proglašena i europskim studentskim prvakom.
– Za razliku od većine ostalih čimbenika na obrazovnom polju, nismo izmišljali toplu vodu niti pokušavali tuđe upitne prakse precrtati na neodgovarajućem području. Poslužili smo se onime što su najbolji znanstvenici s područja pedagogije i dječje psihologije ustanovili već prije 40-50 godina i o čemu svi pričaju, ali ostali će to teško pretočiti u praksu. Ključne su dvije općepoznate stvari da bi djeca nešto uspješno naučila – trebaju aktivno sudjelovati u obrazovnom procesu te obrazovni proces treba biti zabavan i poticajan, odnosno utemeljen na tzv. gamifikaciji – opisuju kako je došlo do ovih uspjeha.
Jasno je kako su za takav rezultat nužni i predani nastavnici koji ne žale vlastitog vremena za svoje učenike. Prije nekoliko godina posjetili smo jednu takvu ljetnu školu informatike i robotike u Kutini koju vodi Lendvaj. Rekli bismo da takav broj djece ne okupi ni ozbiljan broj sportskih klubova. Znači da interesa i potencijala ima, ali nema dovoljno podrške. A riječ je ne više o disciplinama budućnosti već sadašnjosti.
– Ključni alat za razvijanje analitičkog razmišljanja u ranoj dobi programski je jezik Logo, jer njegovim korištenjem djeca misle da se igraju i crtaju, a pritom rješavaju složene matematičke i analitičke probleme i razvijaju sinapse na najefikasniji način dosad primijenjen u školstvu. Drugi je bitan element našeg uspjeha korištenje edukativnih natjecanja: od 2000. godine Hrvatska programerska liga, današnje Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici, te od 2016. godine Hrvatska Logo liga. Praksa pokazuje da djeca najbolje uče kada je prisutan i natjecateljski duh, a zadaci su odabrani po edukativnom kriteriju, a ne kompetitivnom, i kad su nakon natjecanja dostupna službena rješenja iz kojih djeca mogu naučiti ono što nisu znala tijekom natjecanja. Također, bitan je element da sva djeca rješavaju iste zadatke, bez obzira na dob, i da bude dovoljno zadataka od onih najlakših, do zadataka olimpijske težine – kažu u krovnoj hrvatskoj informatičkoj organizaciji.
Riječ je, spomenimo samo, o nacionalnom strukovnom savezu udruga tehničke kulture i drugih pravnih osoba koje djeluju u području informatičko-računarske djelatnosti. Savez djeluje kao nestranačka udruga civilnoga društva. U Savezu smatraju kako je najbolji način da se situacija poboljša povećati kompetitivnost, broj natjecanja jer i sa sadašnjima imaju odlične rezultate i velik interes.
– U Hrvatskoj bi trebalo povećati broj škola uključenih u aktivnosti HSIN-a, ponajprije Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici i Hrvatsku Logo ligu, kvalitetnijom i aktivnijom suradnjom s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, posebno većim uključenjem visokog školstva. Također bi trebalo pokrenuti dodatna edukativna natjecanja, Programersku olimpijadu gradova i Programersku olimpijadu županija, obje u tri varijante, osnovnoškolske Logo i Python/C++, te srednjoškolska C++, a s vremenom ih nastojati unaprijediti u STEM olimpijade dodavanjem matematike, fizike i kemije – predlažu u Savezu.
Nova natjecanja
Nekih pomaka već ima, jer je krajem prošle godine održana prva Hrvatska Logo olimpijada županija. Ovo je primjer kako se kod ovih natjecanja ne radi o kompetitivnosti, koliko o lakšoj motivaciji za učenjem. Logo olimpijade osmišljene su kako bi se promovirao edukativni programski jezik Logo te potaknuo interes za programiranje među mladima, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem Europske unije i šire. Glavni je cilj ovog natjecanja stvaranje okružja koje potiče kreativnost, logičko razmišljanje i rješavanje problema uz zabavan i edukativan pristup. Natjecanje je posebno osmišljeno kako bi se naglasila važnost suradnje i zajedničkog učenja, dok je kompetitivna komponenta stavljena u drugi plan.
– Naša inicijativa ima za cilj ne samo poboljšanje STEM obrazovanja u Hrvatskoj, već i proširenje tih dobrih praksi na ostatak Europe. Uvjereni smo da ovakvim aktivnostima možemo pomoći drugim europskim zemljama da poboljšaju kvalitetu svog obrazovanja u STEM području, koje je, nažalost, u mnogim zemljama i dalje na nezadovoljavajućoj razini – rekao je tom prilikom Vlado Lendvaj. Dodao je, također, kako je u planu i proširenje aktivnosti i na europskoj razini, gdje se žele pokrenuti nova edukativna natjecanja osnivanjem EU programerske lige i EU Logo lige, organizirati edukativne kampove u Hrvatskoj za europske učenike i nastavnike te pokrenuti EU programerske olimpijade, također s varijantama za osnovne i srednje škole. – Posebno nam je drago što je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj prepoznalo kvalitetu našeg rada i odlučilo nam pomoći u našim aktivnostima, posebno na području kontakata i vidljivosti – rekao je Lendvaj.
Otvori KEKS Pay
