Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hranu ćemo uvijek morati uvoziti

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko nedavno je izjavio da Hrvatska u idućih 7-8 godina mora prestati uvoziti hranu i početi koristiti ono što ima
16. veljače 2016. u 22:00 11 komentara 624 prikaza
10.02.2012., Zadar - U svim zadarskim supermarketima zbog nadolazecih hladnih dana potrosnja je veca nego uobicajena. Najosnovnije namirnice kao sto su krumpir, kvasac, mlijeko i meso vec nestaju s polica.
Foto: Filip Brala/PIXSELL

Hrvatska u idućih 7-8 godina mora prestati uvoziti hranu i početi koristiti ono što ima, poručio je ovih dana u Konavlima prvi potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji mjesecima ponavlja i kako će se dati vjetar u leđa svim poljoprivrednim proizvođačima te domaćim proizvodima u trgovinama i hotelima u vrijeme turističke sezone, čime bi se stalo na kraj enormnom uvozu i upropaštavanju gospodarstva na račun dosadašnjeg pojedinačnog bogaćenja.

Deficit 860 mil. eura

Karamarkova računica o uvozu 70% hrane možda i nije tako netočna uzme li se u obzir da trenutačnih 56% pokrivenosti uvoza izvozom čini i izvoz (bolje rečeno provoz) banana, agruma, kokosovih oraha, manioke, čak i kitovih kostiju sa zajedničkog tržišta EU do trećih zemalja. No zna li se kako ni u EU nema zemlje koja je u potpunosti u svemu samodostatna – čak i Nizozemska koja izveze više proizvoda nego ih proda na domaćem tržištu – cilj u poljoprivredno-prehrambenoj industriji RH mora biti veći od postizanja samodostatnosti. Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, kaže da ćemo uvijek uvoziti i nikad nećemo biti samodostatni u svemu. No zato treba napraviti dugoročnu strategiju održivosti razvoja, s kojim ćemo proizvodima biti proizvodno i tržišno konkurentni na domaćem, unutarnjem i tržištu EU kao i trećim tržištima te tako doći do pozitivne bilance. Za 10 mjeseci 2015. u deficitu smo bili za 860 milijuna eura, pri čemu nam je najviše manjkalo svježe svinjetine, čokolade, kruha i peciva...

Mrkva ili pršuti?

Znači li to da trebamo povećavati proizvodnju tih proizvoda kao i, primjerice, mrkve, koje smo uvoz u 10 mjeseci 2015. povećali za 50%, ili proizvodnju pršuta za koje sirovinu uvozimo, ali doradom dobivaju dodanu vrijednost i traženi su i na inozemnim tržištima?

– Svakako treba izvoziti više proizvoda s dodanom vrijednosti, što se, primjerice, može u granama poput razvijenog stočarstva i prateće industrije, koji će zaposliti i primarnu proizvodnju uljarica i žitarica. No da bi se do toga došlo, puno se očekuje od države, da smanji namete i sivo administriranje, da gospodarska diplomacija radi onako kako se i jake ekonomije ponašaju u RH, da se digne produktivnost u svim sektorima te prinos u primarnim, smanji PDV na poljoprivredne inpute i hranu na 8-10% kao i u zemljama u okruženju – odgovara Bobetić.

Poljoprivredni stručnjak Stipan Bilić kaže da se samodostatnost ogleda u pokrivenosti uvoza hrane izvozom. Uvijek ćemo uvoziti banane, mango... No na 1,6 ha obradivih površina te još toliko livada i pašnjaka, s primjenom tehnologija i znanstvenih dostignuća prema standardima EU, možemo doći i do proizvodnje za 13 milijuna, umjesto, kao sad, za 3 milijuna ljudi. Međutim, sada, tvrdi on, nemamo ni strategije ni potrebne infrastrukture koja bi to mogla provesti.

>> Tuđe je bolje ili loše poslujemo? Uvozimo čak i hostije i lišće 

>> Uz toliku zemlju moramo uvoziti peršin za Vegetu

mutni poslovi državne tajnice
USKOK godinu dana prisluškivao kako Rimac tvrtkama sređuje dozvole i poticaje
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • kritičar_2:

    Svaka zemlja drži do proizvodnje hrane,kao strateškom gospodarskom granom.Tako bi se i Hrvatska trebala ponašati i svoje prirodne potencijale (vodu , zemlju , šume i zrak)maksimalno iskorištavati u duhu dobrog gospodara.Nije normalno,da panonski dio zemlje,koji je okružen sa tri velike ... prikaži još! rijeke i velikim mogućnostima u proizvodnji hrane,svake sušne godine imaju gubitke tri do pet milijardi kuna.To je dostatan novac za izgradnju kanala Dunav-Sava i drugih poveznih kanala s kojim bi se moglo navodnjavati 150-200 000 ha poljoprivrednih površina.Kada se uračuna povećanje prihoda zbog navodnjavanja 1000,oo eura po hektaru,dođemo do 200 miliona eura u jednoj godini ili milijarda i petstotina miliona kuna.

  • kunigunda:

    kupujte samo proizvode ultra to je lanac hrvatskih trgovina a i lonia trgovine su u njemu a onda uzmem naočale i pogledam koje to naše firme posluju pod ultra oznakom a ono banankići iz srbije napolitanke iz srbije e nećete ... prikaži još!nećete lopovi radije će se moje dijete odreći bananka nego da pomažem četnike toliko o bezobrazluku trgovačkih lanaca

  • R00kie:

    uvozit cemo dok god ljudi budu isli u strane trgovacke lance i kupovali stranu hranu