Čak 92 posto hrvatskih tinejdžera zabrinuto je za financijsku budućnost, a 71 posto ih štedi. Mlade od 13 do 19 godina najviše brinu troškovi samostalnog života (34 posto), pronalazak dobro plaćenog posla (26 posto), plaćanje studija i drugih izdataka vezanih uz to (14 posto) te moguća nezaposlenost ili gubitak posla (11 posto). Pokazalo je to istraživanje financijske pismenosti tinejdžera, na uzorku od 1011 ispitanika, koje su proveli su Hrvatska udruga banaka i Štedopis - Institut za financijsko obrazovanje. Anketiralo ih se o tome kako štede i troše džeparac, koji su im financijski ciljevi i kako vide svoju financijsku budućnost.
Pokazalo se i da 83 posto tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja (mobitela, računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija. Najviše štede gimnazijalci (75 posto), iz sjeverne Hrvatske (75 posto) i iz manjih mjesta do 3000 stanovnika (73 posto). Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85 posto), dok od onih koji ne dobivaju džeparac čak 36 posto ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše. Najviše troše na izlaske (62 posto) i hranu u školi (62 posto) ili u pekarnici (50 posto), na odjeću i obuću (40 posto) te kozmetiku (32 posto). Polovica tinejdžera (51 posto) ima otvoren račun u banci, a od toga se 33 posto koristi mobilnim bankarstvom.
Ipak ih znatan dio daje prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65 posto ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio.
- Naši su nalazi istraživanja adolescenata usporedivi s rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih hrvatskih građana koje je krajem 2019. proveo OECD. U tom su istraživanju Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i ponašanje, ali loš odnos prema novcu. To ukazuje na potrebu daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja, ne samo mladih, već svih građana – komentirala je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.
