Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 78
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tradicionalni izbor Večernjeg lista

Glasujte u anketi: Kome će pripasti titula osobe godine

osoba godine 2023
18.01.2024.
u 08:00

Tko će ponijeti titulu osobe 2023. godine, Večernjakov žiri odlučit će i uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite možete glasati na našem webu

Neki kandidati u tradicionalnom, sad već 13. Večernjakovu izboru za osobu godine zasigurno nisu poznati široj javnosti, no sve su to ljudi s iznimnim postignućima. Od Valerije Kanđere i Sanje Ćosić, koje su potresle društvo upozorivši na nedopustive manjkavosti u sustavu socijalne i zdravstvene skrbi, preko ustrajnog borca za pomorsko dobro Igora Legaza do genijalnih matematičara Vjekoslava Kovača i Adriana Bekera koji su riješili desetljećima neriješene matematičke probleme. Pridružimo li im nevjerojatnu plivačku maratonku Dinu Levačić, liječnika Hrvoja Gašparovića koji čini čuda u transplantacijskoj medicini, iznimno talentiranog pijanista Jana Nikovića, pisca hit-romana Kristiana Novaka te IT vizionara Damira Sabola i Plenkovićeva „specijalca“ Branka Bačića, koji je s mrtve točke pokrenuo obnovu potresom pogođenih područja, dobivamo galeriju ljudi koji zaslužuju da im se oda priznanje. Tko će ponijeti titulu osobe 2023. godine, Večernjakov žiri odlučit će i uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite možete glasati na našem webu.

1. Branko Bačić, političar

Pokrenuo je obnovu potresom pogođenih područja nakon dvije godine neuspjelih pokušaja dvojice njegovih prethodnika te se dokazao kao politički profesionalac dorastao poslu koji mu je dodijeljen. Ne samo da je zakonskim izmjenama smanjio birokraciju nego je i uspio na vrijeme potrošiti novac iz europskog fonda solidarnosti, a u tom se procesu zasad ne nazire nijedna afera. Pokazao je da su politička težina, poznavanje političkih procesa i upravljanja javnom upravom puno važniji za ostvarivanje ciljeva od specifičnih referenci i menadžerskog iskustva. Svojim radom pridonio je povratku povjerenja u institucije države i u njihovu sposobnost rješavanja problema građana.

2. Sanja Ćosić, liječnica

Specijalistica anesteziologije koja je potresla javnost objavom da je njezin zaručnik, liječnik Krešimir Crnogaća, preminuo s osjećajem panike jer nije dobio adekvatnu količinu morfija. Umjesto da izdahne spokojan, on je osjetio kraj te je otišao u smrtnom strahu, objavila je liječnica i apelirala na kolege da prestanu uskraćivati milost mirne smrti palijativnim pacijentima. „Budite liječnici i poštujte Hipokrata. Ne mučite bolesnika na samrtnoj postelji“, poručila je, a njezin istup potaknuo je mnoge građane da objave svoja traumatična iskustva. Hoće li to potaknuti zdravstveni sustav i sve razine vlasti da se napokon uvede primjeren model palijativne skrbi?

GALERIJA Ovo su nominirani za osobu 2023. godine 

osoba godine 2023
1/11

3. Hrvoje Gašparović, liječnik

Kardijalni kirurg KBC-a Zagreb izveo je zajedno sa svojim timom retransplantaciju srca, čime je 61-godišnja žena nakon osmosatne operacije dobila treće srce. Veliki je to uspjeh i u svjetskim razmjerima jer riječ je o tehnički vrlo kompleksnom zahvatu. Od osnutka transplantacijskog programa u KBC-u Zagreb (1988.) učinjeno je gotovo 400 transplantacija srca, od toga tri retransplantacije, a Gašparović je sudjelovao u svim trima. On i njegov tim lani su presađivali u prosjeku tri srca mjesečno, a u jednom navratu izveli su čak četiri presađivanja u tjedan dana!

4. Valerija Kanđera, psihologinja

Psihologinja zaposlena u uredu za socijalnu skrb u Novom Zagrebu alarmirala je javnost te se neviđenom ustrajnošću, iako ju je odbila 31 ustanova, izborila za smještaj autistične djevojčice bez roditeljske skrbi. Time je pokazala iznimnu profesionalnu hrabrost i etičnost, ali je i razotkrila sve slabosti socijalnog sustava, zbog čega joj je poslana inspekcija te je dobila opomenu pred otkaz?! Njezini kolege stali su uz nju najprije pismom podrške, a potom su je izabrali za predstavnicu radnika u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb.

VEZANI ČLANCI: 

 

5. Vjekoslav Kovač i Adrian Beker, matematičari

Profesor i asistent na zagrebačkom PMF-u jedini su hrvatski matematičari koji žive i rade u Hrvatskoj, a riješili su neki od problema što su ih postavili mađarski i američki matematičari Paul Erdős (1913.-1996.) i Ronald Graham (1935.-2000.). Kovač je riješio problem #189 dajući negativan odgovor na pitanje iz 1979. o (ne)postojanju pravokutnika dane površine s istobojnim vrhovima pri svakom bojenju ravnine u konačno mnogo boja. Beker je pak riješio problem #356 odgovorivši pozitivno na pitanje iz 1980. o (ne)postojanju „mnogo“ različitih vrijednosti uzastopnih zbrojeva za pogodno odabrani rastući konačni niz. Uspjeh naših genijalnih matematičara utoliko je veći kad se zna da je dosad riješena samo petina od petstotinjak prikupljenih Erdős-Grahamovih problema.

6. Igor Legaz, profesor

Profesor matematike iz Dubrovnika i predsjednik udruge Divlja liga vaterpolo postao je sinonim borbe za pomorsko dobro, koje štiti gradeći pješačke staze i stepenice do plaža i javnog pomorskog dobra. On već godinama vodi bitke koje bi trebao voditi državni sustav, razotkriva puzajući proces devastiranja obale i jadranskih otoka te postaje heroj prestrašene građanske javnosti, naviknute da misli kako obični građani ništa ne mogu učiniti. Svojim hrabrim djelovanjem u očuvanju javnog dobra iskazao se i kao autentični patriot, posebno u odnosu na one koji su se patriotizmom kitili kao političkim programom.

7. Dina Levačić, sportašica

Plivačka maratonka preplivala je lani Cookov prolaz na Novom Zelandu i na svoj 27. rođendan postala najmlađa plivačica koja je preplivala „Oceanovih sedam“ – sedam plivačkih maratona: Catalinu u Kaliforniji, La Manche, Moloka'i na Havajima, Tsugaru u Japanu, Gibraltarska vrata i Sjeverni kanal između Sjeverne Irske i Škotske. Ukupno 224 kilometra za 66 sati i 18 minuta. To su dosad ostvarili samo 23 plivačice i plivača. Lani je preplivala i Bristolski kanal, čime je postala 12. osoba na svijetu koja je ostvarila Original trostruku krunu (uz Sjeverni kanal i La Manche), s najbržim kumuliranim vremenom za žene i najbrže otplivanom rutom. Ujedno je šesta osoba i druga žena koja je za 90 dana isplivala trostruku krunu daljinskog plivanja, mostove Manhattana u New Yorku, kalifornijski zaljev od otoka Cataline do San Pedra i La Manche. Isplivala je i Hernandarias Parana, 88 km dug maraton u rijeci Parani, najduži na svijetu.

8. Jan Niković, pijanist

Dvostruki je laureat 20. međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić održanog 2023. u Samoboru te su mu dodijeljene Nagrada Ferdo Livadić za najbolju muzičku osobnost i Nagrada Grada Samobora i HDS-a za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja. Taj 22-godišnji pijanist iznimnoga talenta višestruki je pobjednik državnih natjecanja u Hrvatskoj, sedmerostruki dobitnik prestižne nagrade Oskar znanja koju dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a pobjeđivao je više puta i na međunarodnim klavirskim natjecanjima.

9. Kristian Novak, književnik

Nakon hit-romana „Črna mati zemla”, prevedenoga na više stranih jezika, te nagrađivanoga „Ciganin, ali najljepši“, pažnju kritike i čitalačke javnosti privukao je najnovijim proznim ostvarenjem „Slučaj vlastite pogibelji“, koji je zasnovan na stvarnim događajima i po kojemu je nastala i istoimena kazališna predstava praizvedena u varaždinskom HNK-u. Jedan je od najuspješnijih i najčitanijih hrvatskih pisaca novijeg doba, a neki smatraju da će biti jedan od najčitanijih pisaca suvremene književnosti. Novak je i jezikoslovac te predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

10. Damir Sabol, poduzetnik

Samozatajni IT vizionar ostvario je golem uspjeh prodajom svoje mobilne aplikacije Photomath moćnom Googleu za 550 milijuna dolara, što je dosad najveća startup akvizicija u Hrvatskoj. Riječ je o aplikaciji koja se koristi kamerom mobilnog uređaja da prepozna te trenutno riješi i objasni matematičke zadatke. Sa stotinama milijuna preuzimanja, Photomath je jedan od najuspješnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Aplikacija je dostupna na više od 30 jezika i u više od 195 zemalja, a mjesečno riješi i objasni na desetke milijuna matematičkih problema. Sabol je školski primjer serijski uspješnog poduzetnika bez afera, koji je uspio u svemu što je pokrenuo.

Osobu 2023. godine bira jedanaesteročlani žiri Večernjeg lista, a čine ga: profesor na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić, profesorica političke komunikacije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Marijana Grbeša, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, stručnjak za odnose s javnošću i imidž i profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko, znanstvenica i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu akademkinja Mirna Šitum, znanstvenica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek te Večernjakovi urednici i novinari: Ljubica Gatarić, Milan Ivkošić, Marinko Jurasić, Stela Lechpammer i Žarko Ivković, koji je predsjednik žirija.

Komentara 25

EJ
ejStef
09:11 18.01.2024.

Mislim da bi bolje glasanje bilo za uhljeba godine, gaf godine i sl. Npr. onaj tip koji je spavao na poslu, slikali su ga, on je tužio državu za uznemiravanje na poslu i dobio spor...

ST
stomaklija
10:28 18.01.2024.

Ankica Taritaš bi to pomela kao on’ put poplava Gunju.

DU
Deleted user
11:54 19.01.2024.

Ak nema Zekanovića ja ne glasam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije