U mjesec dana prosječna neto plaća u zemlji porasla je za 32 kune, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 384 kune, odnosno pedesetak eura. U studenome, mjesecu u kojemu je inflacija inače stigla nadomak 5 posto, zaposleni su primili 7140 kuna prosječne neto plaće. Tim tempom povećanja iduće bi jeseni konačno trebali dostići prosječnih tisuću eura neto plaće. Tu su granicu među tranzicijskim zemljama davno premašile Češka, Slovenija, Estonija i Litva, a slične plaće kao i kod nas su one u Poljskoj, Slovačkoj i Latviji.
Od sredine iduće godine uz cijene i plaće će se početi iskazivati u eurima, tako da se svi naviknu na veliku promjenu koja se očekuje 2023. godine s preuzimanjem eura i ulaskom u eurozonu. Plaće su u nominalnom iznosu porasle 5,7 posto, ali im je inflacija srezala realni rast na manje od dva posto, točnije 1,8 posto, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Pokaže li se da će hrvatski BDP ove godine rasti oko 11 posto, proizlazi da su plaće rasle dva puta sporije od BDP-a. Uz javni i paradržavni sektor, najdinamičnije povećanje plaća u ovoj godini bilo je u oporavljenom turizmu i ugostiteljstvu te IT sektoru.
ANALIZA
Evo kada će prosječna plaća u Hrvatskoj dostići tisuću eura i koji sektori najbolje stoje
U studenome, mjesecu u kojemu je inflacija inače stigla nadomak 5 posto, zaposleni su primili 7140 kuna prosječne neto plaće
Komentara 7
GA
Nije bajno na zapadu kao nekada ali ipak si malo pretjerala
Prosječna plaća u Hrvatskoj dostići će tisuću eura onda kada če ona u Sloveniji dostići tri tisuće eura a najbolje stoje oni hrvatski sektori koji su uspjeli pobjeći sa domačeg balkana za Irsku i Njemačku.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Eh, kod nas se prosječna plaća diže dekretom, a ne rastom gospodarstva. Vlada propiše novu plaću u javnim strukturama i eto rasta prosjeka... Da je to tako, najbolje se vidi po tome da ljeti prosječna plaća pada, a zimi, kada je manji broj ukupno zaposlenih, pada... A onda to povlači sve ono negativno što ide s time - to nisu plaće koje su posljedica stvaranja nove vrijednosti, već su to davanja koje opterećuju proizvodni proces, trgovinu, potrošnju... Posljedica toga je da mladi, struka i sposobni odlaze iz Hrvatske, da gubimo stanovništvo, da je privatni sektor sve manji, da nema greenfield investicija itd. I, shodno tome, ovdje nema budućnosti, ili si uhljeb ili te nema...