– Zapanjeni smo manjkom senzibiliteta i olakim načinom nuđenja nekih jednostavnih rješenja za jednu tako ozbiljnu situaciju. Hrvatska kao zemlja koja je nedavno prošla rat i imala veliki broj izbjeglica, ali je i primila veliki broj izbjeglica, trebala bi imati razumijevanja te ponuditi pomoć i podršku, kao i pokazati solidarnost, prema svima onima koji se sad nalaze u sličnoj situaciji. Nevjerojatno je da u sadašnjim prilikama to ne činimo, a to bi na neki način sada trebala biti i naša moralna obveza – ovim je riječima Julija Kranjec (na slici) iz Centra za mirovne studije (CMS) prokomentirala izjavu premijera Milanovića koji je nakon hitno sazvanog europskog summita o sve većem valu i tragičnim stradanjima migranata kazao da Hrvatska u ovom trenutku nema kapaciteta da se u rješavanje tog problema uključi na način da primi određeni broj stradalnika.
– Smatramo neprimjerenim iscrpljivanje oko organizacije vojne parade za Oluju i trošenje sredstava na takve akcije, dok s druge strane postoje konkretne osobe kojima možemo i trebamo pomoći. Kod nas se radi o nepostojanju političke volje i interesa za sudjelovanje u rješavanju ove situacije jer su trenutačno u proceduri izmjene dvaju zakona, Zakona o strancima i Zakona o međunarodnoj zaštiti, kojima Vlada pokazuje da je smjer kojim želi ići restriktivan i time se kriminalizira migrante – rekla je predstavnica CMS-a (udruge posvećene problemu migranata), osvrnuvši se i na činjenicu da je Slovenija odmah dala do znanja da može primiti 15-20 azilanata.
– Pozivamo našu vladu da slijedi primjer Slovenije i drugih europskih zemalja koje su otvorile svoje granice za izbjeglice i druge osobe kojima je zaštita potrebna. Važno je da Hrvatska pokaže solidarnost s onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove i da zakonski nastoji zaštiti ljudska prava, a ne samo svoje granice. Naime, Hrvatska je tijekom pretpristupnih pregovora i ulaskom u EU iskoristila velik iznos sredstava europskih fondova, ali su oni većinom bili usmjereni na tehničko opremanje granica, a mi Vladu pozivamo da financijska sredstva i kapacitete usmjeri u prihvat i integraciju migranata – poručila je Kranjec.
Inače, u posljednjih 10 godina, od 2014., otkad postoji Zakon o azilu, u Hrvatskoj je azil zatražilo nešto više od 4500 ljudi, a dobilo ga je 146 osoba.
>> Belgiju spriječio Sud da protjera Nigerijku oboljelu od AIDS-a
