Malo je tko do kraja razumije, većina još uvijek zazire od nje, neki se tog čuda tehnologije čak i boje, a kad je u pitanju umjetna inteligencija, sve to vrijedi i za turističku branšu, usprkos prirodi posla koja turizam gura da se među prvima suoči s novotarijama raznih vrsta. Ne čudi da su za 56 posto hotelijera u svijetu AI (artificial intelligence) alati, prema nekim istraživanjima, popriličan izvor stresa: koristi su brojne i pod pritiskom su da ih što više uvedu, a pokazuje se da je to zahtjevno i financijski i organizacijski te, dakako, u stručnom smislu. Kod onih, pak, koji su uspješno prigrlili umjetnu inteligenciju pokazuje se da zaposlenici u izravnom kontaktu s gostom, poput recepcionera ili sobarice, recimo, troše i do 53 posto vremena da bi mu pojasnili kako moderna tehnološka čuda na recepciji, u njihovoj sobi i sl. uopće funkcioniraju. Povrh svega, da bi zbunjenost bila veća, pokazuje se da zasad čak 70 posto turista još uvijek pred robotima daje prednost ljudskom kontaktu. No velike promjene se valjaju, a Irena Šimunić, direktorica hotela Borak na Braču i predavačica na veleučilištu Aspira, koja je na ovu temu napisala više stručnih članaka, reći će da je AI tema koja je u domaćem turizmu još u povojima. – Da, mnogi u turizmu još se nisu uhvatili ukoštac s tim alatima. Još ima direktora koji se ne znaju služiti ni Chat GPT-jem. Otežavajuća okolnost, i donekle opravdanje za to svakako je sezonalnost našeg turizma. Tehnologija se brzo razvija pa dok se osoba obuči, već iziđe nova verzija. Edukacija pritom košta, a radnici se smjenjuju i ne znate hoće li i dogodine raditi kod vas – nabraja neke od problema naša sugovornica.
Gdje se, pak, naša hotelska industrija nalazi kad je riječ o vidljivosti AI-u, otkriva istraživanje tvrtke Nokumo, koje je obuhvatilo 1500 hotelskih i smještajnih web-stranica u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, odnosno 32.000 web-stranica i 20.000 AI citata iz ChatGPT-ja, Geminija i Perplexityja. Glavni nalaz: čak 88 posto smještajnih web-stranica u ovim zemljama nije spremno za umjetnu inteligenciju. AI sustavi poput ChatGPT-ja, Geminija i Perplexityja ne prepoznaju ih pa ostaje nevidljivo gdje se nalaze ti hoteli, što nude itd. Najčešći krivac za to je izostanak strukturiranih oznaka koje omogućuju AI-u da 'čita' stranicu (na 88% webova), meta opisa (na približno 60% web-stranica) te open graph slika kojih nema oko 50% analiziranih webova. – Hrvatska je u nekim tehničkim segmentima bolja od regije, a u nekima zaostaje – kaže Nikola Crnković, direktor razvoja proizvoda i suosnivač Nokuma. Dodaje da naši hotelijeri plaćaju milijune eura godišnje na provizije internetskim putničkim agencijama za svaku rezervaciju ostvarenu putem njihove web-platforme, a istodobno zanemaruju osnovne tehničke elemente koji bi im omogućili direktnu vidljivost objekata u AI sustavima. – Posebno zabrinjava što tek 39,5 posto hrvatskih hotela koristi meta opise, a to je najniža stopa u cijeloj regiji. Za usporedbu, u Austriji meta opise koristi 62,3 posto hotela, a u Švicarskoj 64,8 posto – otkriva Crnković neke od preliminarnih nalaza istraživanja provedenog u kolovozu ove godine. Istodobno, online platforme za smještaj dominiraju, pa se tako Booking.com pojavljuje u 67 posto odgovora na ChatGPT-ju, 59 posto odgovora na Geminiju i 30 posto odgovora na Perplexityju. Također, tek 2,5 posto najjačih domena, uglavnom buking platformi i velikih hotelskih lanaca, čini 33 posto svih AI citata, dok je 50,8 posto hotela citirano samo jednom, zbog čega su praktički nevidljivi.
– Većina hrvatskih hotela prepušta AI sustavima da informacije o nazivu, adresi, broju zvjezdica, sadržajima i cijeni 'pogađaju' iz običnog teksta, što često rezultira time da hotel uopće ne bude prikazan kao opcija – kaže Crnković. – Inače, procjenjuje se da se u svijetu čak 40 do 75 milijardi eura godišnje plaća online turističkim agencijama kroz provizije. A to nije samo tehnički propust, nego strateška predaja digitalnog identiteta posrednicima. Hoteli i agencije koji se danas ne ponašaju tako da ih umjetna inteligencija bolje razumije sutra neće postojati – upozorava Crnković. Dakako, potencijali AI-a u turizmu širi su od same tržišne vidljivosti. – Recimo, kao direktor hotela po sezoni imate više stotina recenzija gostiju na koje morate odgovoriti, a to uz kontrolu čovjeka može učiniti i ChatGPT. Kao i mnoge poslove nevidljive gostu, poput primjerice skladišta. Roboti već zamjenjuju sobarice kod usisavanja, a radi se na onima koji će samostalno i pospremati krevete. No uz sve benefite AI-a, kvalitetu u turizmu i u budućnosti će ipak činiti čovjek. Hotel može bez recepcije, u sobu se ulazi pomoću šifre ili QR koda, ali idealno je da u predvorju bude osoba, concierge. On se onda, rasterećen nekih poslova recepcionara, može više posvetiti gostu, čuti njegove želje i odgovoriti na pitanja. Ili, u restoranu robot može primiti narudžbu, može i skuhati neka jela, ali ne može prenijeti radost uživanja u hrani kao živa osoba, kaže I. Šimunić, koja predviđa da će AI u budućnosti, tijekom nekoliko desetljeća, reducirati i potrebu za uvozom radne snage u turizmu, ali nikad neće – izgurati čovjeka.
FOTO Novi prosvjed na Rivi. Imaju novu 'metu'. Izašli s transparentima protiv stranih radnika
Otvori KEKS Pay
