Svijet u kojem živimo nezamisliv je bez fenomena brendova i brendiranja. Te čarobne riječi su sa znanstvene, stručne i komercijalne razine ušle u našu svakodnevicu i proširile se na sve segmente tržišta i društva, pa tako više ne slušamo samo kako je neki proizvod postao brend (što je bila prvotna svrha ovog fenomena), već kako su neki ljudi, manifestacije i države "pravi" brendovi, kako treba nekoga ili nešto "izbrendirati"... Pojam se koristi vrlo često nedefinirano, kao da svi znamo o čemu se govori, a još češće pogrešno i banalno. Danas je Amazon brend, ali je brend i New York. Pokojna kraljica Elizabeta II. bila je brend, ali su brend i naši vatreni. Danski recept za sretan život hygge postao je brend, baš kao i japanska kuhinja. Elvis Presley je bio brend pa njegovi nasljednici još dobro žive od njegovih tantijema i slave, a brend je slavni Shakespeare, iako ima i drugih sjajnih pisaca u Europi, ali nikada nisu dobili priliku da postanu globalno relevantni, poput našeg Marulića. Zapravo, nitko se nije ozbiljno pozabavio njegovim suvremenim brendiranjem, iako je u svoje doba bio pravi europski spisateljski brend, čija su djela prevođena, čitana i citirana, a obožavao ga je i britanski kralj Henrik VIII.
BREND
Ako si ovu čarobnu riječ ne vežete uz ime, neuspješni ste
Kako biste na globalnom tržištu ostvarili uspjeh, zaradu i utjecaj te nametnuli vlastite trendove, koje će drugi slijediti, morate postati brend. Ako ne uspijete, onda ste osuđeni na prosječnost, a time i manji tržišni doseg i benefite…
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Sve što je ovdje opisano je dobrim dijelom točno, iako se nešto od toga temelji na marketinškim znanjima iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Naravno, čovjek se pita zašto se zemlja tako teško reklamira kao turistička destinacija: "Croatia, full of life" postavlja svjetski rekord u beskonceptnom i nemaštovitom oglašavanju... I zašto svake godine mijenjate slogan kad posjedujete li jednu marku?