Zavod za zapošljavanje iduće će godine raspolagati pozamašnim budžetom od približno 2,8 milijardi kuna te mu je namijenjeno tri posto više novca nego ove godine.
Nezaposleni koji ostanu bez posla mogu računati na približno 861 milijun kuna, oko 220 milijuna kuna troškovi su upravljanja burzom, a ostatak od 1,6 milijardi kuna usmjerit će se u aktivne mjere zapošljavanja.
Gotovo polovica te svote, točnije 750 milijuna kuna, trebalo bi se povući iz europskih fondova, a ostatak će se osigurati iz državnog proračuna. Socijalni partneri: Vlada, sindikati i poslodavci pokrenuli su novi krug pregovora o redefiniranju mjera za zapošljavanje, no kako doznajemo, dosad nisu našli zajednički jezik. Uobičajeno za kraj turističke sezone, nezaposlenost od listopada raste pa danas na burzi imamo oko 180 tisuća nezaposlenih osoba. To je 12 tisuća više nego prethodnog mjeseca, ali i 30 tisuća nezaposlenih manje nego što ih je bilo u isto vrijeme prošle godine.
Nezaposlenost će se znatno povećati i u ovome mjesecu, jer je na 31. listopada radne knjižice preuzelo 10.429 radnika, dok je istog dana na socijalna osiguranja prijavljeno 925 radnika. Smanjeno će zapošljavanje trajati sve do proljeća i priprema za novu turističku, poljoprivrednu ili građevinsku sezonu, a do tada će se brusiti i nova pravila za državne poticaje na tržištu rada.
Od ulaska u Europsku uniju Hrvatska izdvaja znatna sredstva za nezaposlene i poticajne mjere – gotovo šest puta više nego što je izdvajala u jeku financijske krize kad je bez posla bilo više od tristo tisuća nezaposlenih. Sindikatima, ali i mladima okupljenima oko Mreže mladih, bode oči masovno zapošljavanje preko stručnog osposobljavanja – koje je besplatno za poslodavce i ide na teret države.
Ono je posve istisnulo zapošljavanje pripravnika, pa je vraćanje poticaja za pripravnike jedna od tema o kojoj se razgovara.
– Radna će se skupina sastajati svakog petka do kraja godine – kazala je sindikalistica Ana Pezelj.
Sindikati tvrde da je Vlada široke ruke prema poduzetnicima, a na štetu mladih, dok poslodavci nisu zadovoljni ni ograničenjima koja su uvedena od ožujka ove godine. Primjerice, nakon ožujka Hrvatski zavod za zapošljavanje ne odobrava stručno osposobljavanje u zanimanjima u kojima je potražnja radnih mjesta veća od ponude, primjerice u građevini, farmaciji, informatičkom sektoru, elektrotehnici ili prevodilaštvu, a poslodavci traže da se takvo ograničenje ukloni.
Ove godine preko stručnog osposobljavanja radi oko 22 tisuće mladih ljudi kojima država mjesečno isplaćuje 2600 kuna naknade. Poslodavce je pak obvezala da im mora platiti naknadu za prijevoz, ali mnogi ne žele ni to, nego dostavljaju razne potvrde o simboličnoj udaljenosti mjesta rada i stanovanja mladih koji su na stručnom osposobljavanju. Trenutačno je na burzi oglašeno oko 12 tisuća radnih mjesta preko šest tisuća aktivnih oglasa, a i dalje su tri najtraženija zanimanja konobari, prodavači i čistačice.
Prema evidenciji državnog zavoda za statistiku, u rujnu ove godine u Hrvatskoj je radilo 13 tisuća radnika manje nego prošle godine, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da je u njihovoj evidenciji oko 25 tisuća osiguranika više.
Razliku najvećim dijelom predstavljaju osobe koje su uključene u aktivne mjere, poput stručnog osposobljavanja, jer ih zbog naknade koju im isplaćuje država službena statistika ne vodi kao zaposlene.
Štrumfastično...političari samo nastavite tako