Naslovnica Tech/Sci Znanost

Tko se srami Tesle još: Je li Hrvatska slavnom geniju vratila dug

Svima koji bi ga jednoga dana poželjeli svojatati, Tesla je ionako za života poručio: “Jednako se ponosim moga srpskog roda i moje hrvatske domovine”
16. svibnja 2018. u 15:19 143 komentara 5229 prikaza
Nikola Tesla
Foto: Wikimedia Commons

Srpanj je 2016. godine, mjesto radnje: Beograd. U prigodi obilježavanja 160. obljetnice rođenja Nikole Tesle jedna veća i bučna skupina građana okupljena na prosvjedu “Obranimo Teslu” probijala se kroz mnoštvo ispred hrama Svetog Save u središtu grada gdje je svečano otkriven spomenik glasovitom znanstveniku. Naoružani zviždaljkama i transparentima željeli su upozoriti da je otkrivanje spomenika ispred možda i najistaknutijeg od svih srbijanskih vjerskih objekata tek uvod u premještanje urne s pepelom Nikole Tesle iz muzeja koji nosi njegovo ime u spomenuti hram što, kao i dobar dio tamošnje kulturne javnosti, smatraju nedopustivim.

Smiljan ponos ličkog kraja Mali Smiljan velikog Nikole Tesle godišnje posjeti 35.000 ljudi

Kako bi privukli turiste, naime, posljednje tri godine crkvene i gradske vlasti upiru da se posmrtni zemaljski ostaci velikog znanstvenika premjeste u društvo velikana Karađorđa i Svetog Save, a sve to na inicijativu patrijarha Irineja i Sabora SPC-a. Pobunila se protiv toga nauma sekularna Srbija, a među članovima inicijative “Obranimo Teslu” moglo se čuti da je Crkva stoljećima progonila pa i spaljivala znanstvenike, poput Giordana Bruna, Kopernika i Darwina, koji su se svojim spoznajama suprotstavljali crkvenim dogmama, da bi danas, u 21. stoljeću, pokušala iz vlastitih interesa premještati Teslin grob.

Premda ozlijeđenih nije bilo, tijekom prosvjeda policija ih je do odredišta zaustavila barem deset puta, no u borbi za dostojanstveno počivalište velikana bili su odlučni, bude li potrebno, na beogradskim ulicama za Teslu proliti i krv.

I to nikoga ne treba čuditi. Niz je događaja koji upućuju na činjenicu da Srbija valorizira, zapravo, voli Nikolu Teslu, pa i sve ono što turizmu i imidžu države može donijeti nepobitna veza s jednim genijem. Samo koji dan ranije uoči beogradskog prosvjeda u dalekoj Kanadi održan je “Tesla electric festival”, multikulturna svečanost kojoj su uz dužnosnike parlamenta Ontarija i vijećnike iz grada Hamiltona nazočili i najistaknutiji predstavnici tamošnje srpske zajednice. Istom prigodom Teslinim imenom nazvan je i bulevar u Hamiltonu, što je srbijanski veleposlanik Mihailo Papazoglu nazvao dokazom “uspjeha srpske iseljeničke zajednice”, a Teslu “srpskim herojem koji je na ovaj način i kanadski”.

Nikola Tesla
1 / 19
Otvorenje multimedijske izložbe Nikola Tesla - Mind from the Future

Koju godinu ranije, otvaranju obnovljena Teslina laboratorija na Long Islandu u New Yorku nazočio je i tadašnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Pritom je otkrio i spomenik Nikoli Tesli, na kojem su uklesana mjesta i godine rođenja i smrti, “Smiljan – New York” te natpis “Srbin – Amerikanac”. Nikolić je u prigodnom govoru i podebljao poantu. “Tesla je rođen kao Srbin, umro kao Amerikanac”. Usput, bio je to drugi spomenik Tesli u New Yorku koji su podigli Srbi.

Naše susjede ama baš ništa ne ometa u odavanju pijeteta Tesli: oni se slaveći njegovo djelo i ne osvrću na činjenicu da je znanstvenik tek jednom za života posjetio Srbiju, 1. lipnja 1892. kada ga je u svečanu audijenciju primio kralj Aleksandar Obrenović, te da u Beogradu proveo ukupno... 31 sat. Tone i tone tinte već je proliveno na jalove rasprave na temu: čiji je? A Nikola Tesla je Srbin pravoslavne vjere, rođen u zoni Vojne krajine pod jurisdikcijom austrijskog dvora, školovan u hrvatskom i austrougarskom okruženju, u Karlovcu, Grazu i Pragu, koji je sve svoje briljantne ideje realizirao u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je i umro kao – građanin svijeta. Svima koji bi ga jednoga dana poželjeli svojatati, Tesla je i onako za života poručio: “Jednako se ponosim moga srpskog roda i moje hrvatske domovine”.

Stoga je ovoga puta možda važnije zapitati se je li Hrvatska Tesli vratila dug i do koje smo mjere komunicirali s ostatkom svijeta gole činjenice: da je veliki vizionar potekao iz malog hrvatskog Smiljana, da je ovdje boravio do punoljetnosti, da je na ovome tlu stekao prva znanja koja će kasnije ostaviti u naslijeđe cijelom čovječanstvu? Ako je suditi prema svečanostima u povodu okrugle 160. obljetnice njegova rođenja prošle godine, i njihovim odjecima, blago rečeno, nedovoljno. Tiho, nezamjetno, ignorantski. Jedan simpozij, jedno polaganje vijenaca, kratki govor i to je uglavnom bilo sve. Teslin okrugli rođendan proslavili su tek entuzijasti, zanesenjaci, poneki znanstvenik, jedan političar u kampanji i jedna mala udruga: Nikola Tesla – genij za budućnost.

Multimedijalni projekt Genij iz Smiljana - Tesla je bio znanstvenik, ali i umjetnik

Dragica Mihajlović koja joj je na čelu duboko je razočarana što se na manifestaciji koju je tada organizirala u jednom zagrebačkom hotelu nije pojavio nitko iz Ministarstva znanosti. Upravo na njezinu inicijativu Sabor je nakon dugogodišnje borbe Teslin rođendan 10. srpnja proglasio Danom Nikole Tesle – danom znanosti, tehnologije i inovacija. Pokušala je Dragica uzdignuti hrvatskog Teslu i na globalnu razinu, ali nije prošlo. Ima tome osam godina otkako je zamislila da potakne naše vlasti da Hrvatska, kao Teslina domovina, uputi prijedlog Skupštini Ujedinjenih naroda da proglasi međunarodni Dan Nikole Tesle. Osobno je nebrojeno puta obilazila Ministarstvo vanjskih poslova, dobila je i podršku Ministarstva znanosti, zagrebačke Skupštine, Instituta Ruđer Bošković, zaskakala je glavnog tajnika UN-a Ban-Ki-Moona za njegova posjeta Zagrebu. Bilo je potrebno tek da Vlada pošalje dopis Ujedinjenim narodima, no to se, na žalost, nije dogodilo.

“Zamislite samo što bi za promociju Hrvatske značilo da naš premijer ili predsjednica održe govor u toj prigodi pred Skupštinom UN-a! Doista ne znam što napraviti da država shvati što bi to značilo za nas”, uzdiše Dragica Mihajlović. “Institucije ne čine dovoljno na realizaciji Tesle kao hrvatskog brenda. Potrebno je senzibilizirati javnost i paralelno stvarati platformu na koju se može uključiti turistička i svekolika promocija”.

Potom priča kako se Tesla slavi izložbama u Španjolskoj, manifestacijama u Azerbajdžanu, spomenikom u Češkoj gdje je Tesla boravio tek godinu dana, u SAD-u i diljem svijeta, dok mi imamo nedovoljno poznati Smiljan i Teslinu rodnu kuću zaraslu u koprive i korov. Dragica Mihajlović sama je osmislila i program za popularizaciju Tesle u Zagrebu i Lici, koji bi se financirao iz fondova EU, ali za sada bez odjeka.

“Mene je zvalo barem deset redatelja iz cijelog svijeta koji snimaju filmove o Tesli, i ja se rado odazivam, ali u to bi se trebale uključiti i institucije. Odazvala sam se i na međunarodnu konferenciju u Philadelphiji gdje sam držala govor i tada sam čula jednu vrlo zanimljivu priču. Poznati glumac Nicolas Cage rođen je 7. siječnja, na isti dan kada je umro Tesla, pa si je pomalo i umislio da je njegova reinkarnacija. Otišao je u hotel u New Yorku gdje je Tesla umro i tamo provodio dane u svojoj imaginaciji. Zamislite što bi značilo kada bi Hrvatska pozvala Cagea da bude naš gost u Smiljanu, kakvog bi to odjeka imalo u medijima. Tada bi mnogi naposljetku prvi put čuli da je Hrvatska Teslina domovina”, kaže Dragica Mihajlović. Prije šest godina osmislila je i projekt replike Teslina tornja s efektima, “veći nego Eiffelov”, koji bi se financirao sredstvima EU, ali i to je ostalo bez odjeka. No, za njezin projekt čuli su Srbi i pokrenuli ga.

“Čini se nedovoljno, premalo. Možemo puno više komercijalizirati Teslu, to je veliki propust naše politike”, kaže predsjednica udruge Genij za budućnost.

Slično promišlja i Markita Franulić, ravnateljica zagrebačkog Tehničkog muzeja Nikola Tesla. “Ne bih rekla da se Hrvatska stidi Tesle, ali da mu posvećuje nedovoljno pažnje, to svakako. Tesla je posljednjih godina zahvaljujući novim trendovima postao svjetski brend. Postao je inspiracija mnogima, sinonim za inovaciju. Svijet obilježava Teslu, stoga je žalosno i zabrinokruženju, da u Hrvatskoj postoje tek inicijative neformalne, izvaninstitucionalne prirode, tek manje skupine građana koji rade na promociji ‘hrvatskog Tesle’”, kaže ravnateljica Franulić, navodeći iznimku gradonačelnika Milana Bandića koji je zaslužan što se Teslino ime našlo na Tehničkom muzeju. Otada muzej bilježi i znatno veću posjećenost.

Zagreb: Otvorenje multimedijske izložbe Nikola Tesla - Mind from the Future Otvorena izložba 'Tesla nije bio Hrvat, Srbin, Mađar ili nešto drugo, on je bio kozmopolit'

“Uočili smo da Dan Nikole Tesle pobuđuje veliki interes, zahvaljujući imenu već smo pronašli značajniji prostor u medijima. No, potrebna je kampanja o identifikaciji Tesle sa Zagrebom i Hrvatskom. Nadam se da će ime muzeja pomoći Teslinoj afirmaciji, Tesla otvara sva vrata, no pitanje je može li bolje: stručno, znanstveno i inovativno, da se ne temelji samo na mističnom, a počesto završi na toj razini. Osim bavljenja Teslom kao “new age” osobom, bitno je baviti se Teslom i s aspekta vrhunske znanosti i struke, i tu nedostaje inicijative. Hrvatska bi se trebala predstavljati u svijetu kao zemlja iz koje je Tesla krenuo u svijet, potrebna je strateška odluka i operativni plan, a ne ignorancija politike”, kaže ravnateljica Franulić dodajući da Hrvatska, uopće, zanemaruje afirmaciju znanstvenika: osim Tesle, ignorira i nobelovce poput Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, zatim Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića.

Da u Hrvatskoj ne postoji strategija sjećanja na Teslu, slaže se i prof. dr. sc. Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković, koji se zalaže da se na nacionalnoj razini izradi platforma obilježavanja i čuvanja Teslina djela i postignuća.

“Nekoć smo u Hrvatskoj imali sasvim drukčiji odnos prema Tesli, bio je ugrađen u sustav kao ime, pojava i znanstvenik. Postojala je i Teslina nagrada za znanost koja je ukinuta. U posljednje vrijeme javlja se nekoliko inicijativa, pojedinci i udruge, ali ne postoji državna strategija koja bi od Tesle učinila prepoznatljiv hrvatski brend”, kaže profesor Skala dodajući da su, za razliku od nas, Srbi uspješno kapitalizirali Teslu. “Imaju jak lobi koji ga vrlo uspješno promovira u svijetu. Imenovali su zračnu luku Teslinim imenom, to je velika stvar, točka međunarodnog prometa i susreta, to je veliki marketinški punkt”, kaže. Istodobno, nezadovoljan je Memorijalnim centrom u Smiljanu, u koji je uložen silan novac, no bez adekvatnog sadržaja i nije osmišljen kao točka masovnog turizma. Ondje su, kaže, oformili neki savjet koji isključuje Institut “Ruđer Bošković”, a centar u Smiljanu, smatra, trebao bi biti europski centar Nikole Tesle uz sudjelovanje brojnih nacija na bilo koji način povezanih sa znanstvenikom, a nipošto “lokalna priča iz Gospića”.

“I s njegovim spomenicima imamo velik problem jer su neki uklonjeni, a neki krivo postavljeni i nema zdrave inicijative prema novim projektima koji bi trebali trajno obilježiti vidljivost Tesle u našem okruženju. U svim tim aktivnostima ima previše politike i to je ono što je loše. Mi sami sebe degradiramo s takvim stavom. Podsjećam da su u Pragu podigli spomenik Tesli visok tri metra. Tamo su se pojavili i naši političari, no u domovini nisu napravili ništa, već su uzeli Teslin spomenik iz Instituta “Ruđer Bošković” i postavili ga u dnu Cvjetnog trga na pješački prijelaz pokraj nekakvog drveta gdje mu je glava u krošnji i gdje služi za odlaganje bicikala. Tesla je tema koja se razvlači, ali nikako da se riješi. Iskreno, ne razumijem pozadinu i razlog jer bismo oko te teme svi trebali postići konsenzus”, kaže prof. Karolj Skala dodajući da bi i Akademija znanosti i umjetnosti, s obzirom na činjenicu da Tesla ima najduži, 50 godina dug staž u toj instituciji, trebala dati svoj obol, ali to se, na žalost, ne događa.

Predstavljanje magazina Nikola Tesla u Bruxellesu Večernjakov magazin 'Tesla' u Parlamentu EU Inicijativa da jedan istraživački program EU dobije ime Tesla

S obzirom na to da se svi naši sugovornici zalažu za inicijativu koju najprije valja snažnije promovirati u Hrvatskoj, pa potom nastupiti prema međunarodnim institucijama, ali pritom ne mogu i ne znaju rastumačiti distanciju koju pojedini politički krugovi potiču prema Tesli, pitamo profesora Skalu je li moguće da ignorancija političkih kasti potječe iz činjenice što je Tesla po nacionalnosti Srbin.

Ne daj, Bože, jer ako je tako, onda smo na najnižoj razini moralne istine. Ako se imalo u tom smjeru stvari odvijaju, deklariraju ili dotiču, onda je to bolno sramotno i nikad ni pod koju cijenu to nije prihvatljivo u 21. stoljeću, već sramota svakog pojedinca, institucije i nacije. Želim vjerovati da nije problem nacionalnost, već nesposobnost. Mislim da smo mi nesposobni baviti se s budućnošću, prodorima i iskoracima, mi se bavimo jalovim, krivo definiranim povijesnim stranputicama i tu leži najveći problem. Treba znati ići naprijed, raditi iskorake, činiti progres, a ne razvijati jalove političke platforme”, kaže.

Ukratko, onako kako je to radio apolitični, genijalni Tesla. Svu glupost politike osjetio je i na vlastitoj koži, još za života, kada je ondašnjoj Skupštini grada Zagreba ponudio elektrifikaciju hrvatske metropole, koju je želio osvijetliti prije negoli ijedan europski grad. Političari bez vizije tu su velikodušnu gestu uljudno, ali glatko odbili, s njom i vrli novi svijet.

Nikola Tesla pred smrt se osjećao prilično loše. Živeći na mlijeku i pokojem keksu, postao je kost i koža Tajna smrti Je li Tesla ubijen zbog prvog oružja za masovno uništenje? Nedjeljko Perić Cijena pameti 'Nikola Tesla' mora biti u Sveučilišnoj aleji i nigdje drugdje. Samo tako može pomoći ‘dolini smrti’ Izlazi iz sjene Tesla je napokon glavni junak filma, a glumi ga Ethan Hawke
Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju
  • prčulionis:

    Da je danas živ većina bi ga ovdje nazivala četnikom i srbendom, baš kao i Šerbedžiju

  • Avatar MilokradPupavac
    MilokradPupavac:

    Oduzila se. Dva puta mu je srusila kuću.

  • Avatar CHOW
    CHOW:

    Tesla je daleko poznatiji i cijenjen u svijetu, nego u Hrvatskoj, a smeta to što je najveći naučnik Srbin, pa ne mogu se jednom Srbinu klanjati, a zapaliti kuću, e to već mogu.