Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Cilj više nije samo otići na Mjesec i Mars, nego doći i stvoriti ljudsku koloniju

Nakon što je to učinio SAD, čiji se rover Perseverance (u prijevodu Ustrajnost) u veljači spustio na Mars, Kina je ovih dana postala druga nacija koja će se roverom provozati po Crvenom planetu. Misija se zove Tianwen-1, u čast kineskom pjesniku kojeg je zanimala i astronomija
27. svibnja 2021. u 22:13 8 komentara 705 prikaza
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/3

Gužva je u šesnaestercu. U svemiru ili, da budemo precizniji, u svemu što je udaljeno stotinjak i više kilometara od Zemlje, nagomilalo se raznih letjelica, od svemirskih postaja do satelita i otpada. Eto, počeli smo osvajati čak i Mars, četvrti planet od Sunca, drugi nam najbliži. Nakon što je to učinio SAD, čiji se rover Perseverance (u prijevodu Ustrajnost) u veljači spustio na Mars, Kina je ovih dana postala druga nacija koja će se roverom provozati po Crvenom planetu. Misija se zove Tianwen-1, u čast kineskom pjesniku kojeg je zanimala i astronomija, a rover je nazvan Zhurong, prema kineskom bogu vatre. Njegovo je putovanje započelo 23. srpnja prošle godine.

riđovka SUMNJALI NA RIĐOVKU Stanovnike sela kod Vinkovaca preplašila zmija: 'Odmah je zauzela obrambeni položaj'

Nakon mjeseci i mjeseci leta, Zhurong, težak oko 240 kilograma, sletio je u dolinu Utopia Planitia (Utopijska ravnica) na sjevernoj polutki Marsa. Vozikat će se tako, ako sve pođe prema planu, oko tri mjeseca. Tragat će za ledom, opremljen suvremenom tehnologijom koja prodire sto metara u dubinu s pomoću tzv. ground-penetrating radara, mjerit će magnetsko polje, meteorološke uvjete i analizirati sastav tla. Za razliku od Amerikanaca, čija se nacionalna svemirska agencija NASA svako malo pohvali friškim informacijama, Kina je ostala zatvorena i u otvorenom prostoru. Njezina svemirska agencija CNSA fotografije objavljuje na kapaljku.

Čovjek se za svemir počeo zanimati još kad su stari Grci počeli brojiti zvijezde, SSSR je 1957. lansirao umjetni satelit Sputnjik 1, čime je započela svemirska era, pa potom i Sputnjik 2, s kujicom Lajkom, SAD je uzvratio 1958. svojim satelitom Explorerom 1. Fizički je čovjek u svemir zakoračio 1961., bio je to ruski kozmonaut Jurij Gagarin u kapsuli Vastok, a potom se dogodilo i ono dotad nezamislivo – ljudska noga zakoračila je na drugo nebesko tijelo, Mjesec. Pamti se prvi, Neil Armstrong i njegov mali korak za čovjeka, a velik za čovječanstvo, no od 1969. do 1972. na Mjesecu je boravilo ukupno 12 astronauta. U svemiru je i Međunarodna svemirska postaja (ISS), najskuplji objekt koji je sastavila ljudska ruka, pokrenuta 2000. godine. Ta se svemirska postaja stalno opskrbljuje pa je promet na relaciji Zemlja – ISS već dobro uhodan. Broj satelita malo tko zna.

VIDEO: Pogledajte trenutak kada je NASA-in mini helikopter poletio na Marsu!

Nakon SAD-a i SSSR-a svemirom su se počele baviti i druge sile, od Kine do Japana i Indije, a samo Europska svemirska agencija (ESA) okuplja tridesetak zemalja.

– Ovo je prekrasno vrijeme za nas koji sad živimo. Šezdesetih i sedamdesetih odvijala se geopolitička vojna utrka i sve što se moglo osvojiti, osvojilo se. Pionirski smo tada otišli u svemir malo ga omirisati i razgledati, a sad su vremena sasvim drukčija. Sad nema više napetosti oko toga tko će prvi sletjeti na Mjesec. To tko će prvi sletjeti drugi put, nije više tako zanimljivo širem krugu ljudi. Nije to više ekskluziva. No ovo je još bolje jer sad živimo u vremenu u kojem nećemo samo doći na Mjesec, Mars ili kamo god već i zbrisati, nego ćemo tamo i ostati – kaže Marino Tumpić, voditelj astronomske udruge Vidulini i zaljubljenik u svemir, kojeg svako malo nanovo oduševljavaju vijesti o ljudskim pothvatima u “osvajanju” svemirskih prostranstava.

Rocco Morabito Konačno dolijao najtraženiji talijanski mafijaš: U Brazilu uhićen vođa 'Ndraghete

– Za razliku od sedamdesetih drukčije je i to što smo ovladali klasičnom raketnom tehnologijom koja nam je zasad jedina dostupna za putovanje na druge svjetove, danas robota, a sutra ljudi. Odriješili smo kesu i shvatili da nije zanimljivo samo otići nekamo i to zaboraviti, nego otići, istražiti i – ostati. Ljudi se za desetak godina, a možda i prije, vraćaju na Mjesec, ali ne da bi se kao Neil Armstrong i ostala jedanaestorica prošetali po njemu, skupili kamenje i vratili se kući, nego da bi tamo napravili ljudske kolonije. Znači, Arthur C. Clarke ipak je bio preambiciozan kad je Odiseju pozicionirao na početak trećeg milenija, u 2001. No stvarnost će polako sustići znanstvenu fantastiku, i to je realnost. Roboti su sve savršeniji i velik dio posla mogu obaviti umjesto nas – napominje.

Planeti kruže oko Sunca na različitim putanjama. Svakoj putanji odgovara neka razina gravitacijske potencijal ne energije, a za let s jednog planeta na drugi treba promijeniti brzinu svemirskog broda ili automatske letjelice kretanja oko Sunca. U svemiru to je moguće jedino raketnim pogonom.

 | Autor : REUTERS Foto: REUTERS

– Raketni motori tehnološki su dovedeni na vrlo visoke stupnjeve efikasnosti i tu nije moguće postići neke veće pomake – kaže dr. Goran Hudec, još jedan veliki zaljubljenik u astronomiju. Napredak se, objašnjava, ostvaruje višestrukim korištenjem iste rakete, tehnologije koju je uveo SpaceX milijardera i vizionara Elona Muska sa svojim Falconom 9. Jedna njegova raketa nedavno je letjela deseti put. Let do Marsa 70-ih godina prošlog stoljeća temeljio se na korištenju tehnologije razvijene za let na Mjesec. Falcon 9 donosi uštede pa su transportni troškovi leta drastično pali. To je, kaže, onaj faktor X zbog kojeg se danas u više zemalja planira let ljudi do Marsa. Naravno, taj put treba nekako i preživjeti. Problem dugotrajnog boravka u bestežinskom stanju, oko osam mjeseci, u vrlo suženom prostoru, proučava se na međunarodnoj orbitalnoj stanici. Problem dodatnog prostora rješava se korištenjem modula za napuhavanje. Jedan takav modul već se godinama testira na ISS-u, gdje se koristi kao skladišni prostor. Nerješiv problem zasad su i eksplozije na Suncu koje se povremeno događaju.

– Zemlja i mi na njoj dobro smo zaštićeni magnetskim poljem i atmosferom, no kapsula svemirskog broda nedovoljna je da bi zaštitila posadu od zračenja – tumači.

Čovjek je hodajući po Mjesecu ostavio tragove, ne samo stope nego i znanstvene instrumente, zastavu i oznake. Na jednoj piše “Ovdje je čovjek s planeta Zemlje napravio prvi korak na Mjesecu u srpnju 1969. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva.” Tijekom misija iz projekta Apollo na Mjesecu je boravilo 12 astronauta koji su na Zemlju donijeli ukupno 380 kilograma kamenja za istraživanje. Amerikanci se ubrzano spremaju za povratak na Mjesec. Jedno od pitanja je i kako spriječiti kontaminaciju nebeskih tijela koje osvajamo. Hoće li čovjek tragajući za životom na drugim planetima na njima posijati sjeme sa Zemlje?

UZROK NEPOZNAT U nesreći u podzemnoj željeznici u Kuala Lumpuru 200 ozlijeđenih

– Nehotice smo to već i učinili! Naši mikroorganizmi već se nalaze i na Mjesecu i na Marsu. Naučili smo to još iz vremena Apolla, kad su se astronauti vraćali s Mjeseca i donijeli sa sobom dijelove robota koji je netom prije bio sletio na Mjesec. Kad su te dijelove, kameru i neke senzore vratili na Zemlju, nastala je frka i panika jer su u laboratoriju pronašli mikroorganizme i bakterije. U tom trenutku su smatrali da na Mjesecu postoji život i da smo taj život donijeli s Mjeseca na Zemlju. U svjetlu aktualne pandemije znamo da bi to mogao biti jako velik problem. Mikroorganizmi s drugih svjetova mogu biti prijateljski raspoloženi, neutralno raspoloženi, ali i neprijateljski raspoloženi prema nama i ekosustavu Zemlje. No ubrzo se pokazalo da su to bili naši zemaljski mikroorganizmi koji su preživjeli surove uvjete puta na Mjesec i uvjete na Mjesecu. To nam je pokazalo da ne smijemo slati letjelice i ljude na druga nebeska tijela a da ih dobro ne steriliziramo. Ponekad se prije kraja radnog vijeka letjelice i namjerno unište, recimo u atmosferi Jupitera ili Saturna, kako se ne bi dogodilo da, tijekom godina i godina, zakoni gravitacije neku našu letjelicu sruše u potencijalna biohabitalna područja, na kojima je moguće postojanje uvjeta za autohtoni život, primjerice na Iou, Europi, Titanu... – kaže Tumpić. Horde odreda za čistoću čine sve da čovjek tijekom istraživanja svemira ne kontaminira tijela na koja se spusti.

Zamislite skandal da rover na Mjesecu pronađe mikroorganizme, da CNN objavi izvanredne vijesti o pronalasku izvanzemaljskog života, da u Vatikanu zazvoni alarm koji nikad nije zvonio, a na kraju se utvrdi da je to samo tvrdokorna gljivica s Armstrongove čizme koja se udomaćila ispod Mjesečeva kamena. Još od prvog leta prema planetima, konkretno Veneri i Marsu, posebna se pozornost posvećuje sterilizaciji opreme. Živa bića, objašnjava dr. Hudec, pokazala su se izuzetno otpornima i poznati su eksperimenti u kojima su neke bakterije preživjele dugotrajan, čak i višegodišnji boravak u svemiru.

– U nama bliskom prostoru postoji više područja u kojima bi bio moguć život kakav poznajemo na Zemlji, na primjer u oblacima Venere, na Marsu (osim same površine koja je sterilizirana Sunčevim zračenjem) te u oceanima Jupiterova satelita Europe. Hipoteze o prelasku života s jednog planeta na drugi, poznatom kao panspermija, govore o tome da se život koji se razvije na jednom planetu slučajno ili namjerno preseli na drugi. U ovom trenutku posebno je zanimljiv Mars. Prema danas poznatim podacima, na Marsu su se uvjeti za život pojavili prije nego na Zemlji. Njegova su mora presušila i površina je postala hladna pustinja prije oko 2,5 milijardi godina. Jedan od najvažnijih ciljeva istraživanja Marsa jest utvrditi je li na njemu bilo života. Posve je vjerojatno da se život prvo razvio na Marsu i zatim proširio na Zemlju. Da smo svi mi zapravo Marsovci. Na Antarktiku je pronađen meteorit ALH 84001 koji vuče porijeklo s Marsa i u čijoj su građi pronađene promjene koje mogu izazvati živi organizmi, ali još nije isključeno da nisu nastali nekim geološkim procesima – kaže dr. Hudec.

umor Tvrde znanstvenici Neuredno radno vrijeme i noćne smjene uzrokuju više prometnih nesreća - jer su ljudi umorni na povratku kući

Nije čovjek samo potencijalni širitelj biološkog otpada. Kao posljedica lansiranja satelita, u Zemljinoj orbiti skupilo se oko 40.000 objekata većih od deset centimetara. Događali su se već sudari satelita koji su doveli do nastanka tisuća novih komada otpada. To je, upozorava, jedan od potencijalno najvećih problema, pa i orbitalna stanica ISS sve češće mora mijenjati putanju kako bi izbjegla sudare.

– Postavlja se pitanje do kada će u tome uspijevati. Problem čišćenja svemirskog otpada jedan je od najvažnijih problema, pogotovo sada kada drastično raste broj lansiranih satelita – navodi dr. Hudec. M. Tumpić računa da je danas operativno oko 2000 satelita. Za veliku većinu njih i civili poput njega imaju bazu podataka, može ih se vidjeti na nebu u određeno vrijeme, no neki se ne vode u bazama podataka. Riječ je o ruskim i američkim vojnim satelitima za koje se i ne zna kako izgledaju, a ni što rade.

– Zabrinjavajući su brojni komadi svemirskog smeća koji predstavljaju ne više samo potencijalnu nego i realnu prijetnju za letjelice s ljudskom posadom i bez nje, kako u orbiti oko Zemlje tako i za letove čovjeka dalje od Zemljine orbite. Zamislite da vas klepne odvijač koji je ispao američkom astronautu prije sedam godina kad je nešto popravljao na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Kad vas takav mali predmet udari brzinom od 28.000 kilometara na sat, jednostavno vas smlavi kao, kako se kaže, beba zvečku – kaže Tumpić. Što nas čeka idućih godina?

Posljednjih nekoliko godina pojavljuje se, otkriva dr. Hudec, interes za rudarenje u svemiru. Ljudima su zanimljivi resursi poput asteroida za led ili metale, ali i lokacije na Mjesecu oko polova, gdje se nalaze zalihe leda. Doživjet ćemo slijetanje ljudi na Mjesec, prema scenarijima iz Kine, Rusije i SAD-a.

Harrelson visits George Floyd Square two days before jury selection in Minneapolis GEORGE FLOYD Ubojica je osuđen, ali raste kriminal jer se policija boji novih kritika pa se povukla

– Slijetanje na Mjesec u planu je za sljedećih osam do 15 godina. Kinezi su jedini sigurni da će tamo otići. Morat će i Rusi, a i Amerikanci neće baš moći gledati kako se Kinezi šepure po Mjesecu, a da njih tamo nema. Amerikanci su prije petnaest godina bauljali u svom svemirskom programu, doslovce su se gubili, ali predsjednik Barack Obama, koliko god bio kritiziran, napravio je dobru stvar – dao je svemir privatnicima. Nije isto kad Roskosmos, ruska nacionalna svemirska agencija, ili američka NASA izgube astronauta ili kad ga izgubi privatna tvrtka. Ako ga izgubi privatna kompanija, ide se jednostavno dalje. To vidimo u lansiranju starshipova Elona Muska, tu će vrlo brzo, za godinu dana, doći i Jeff Bezos, o čemu naši mediji uopće ne pišu. Privatni letovi na Mars i Mjesec postat će stvarnost, i to ne u dalekoj budućnost, nego u bliskoj. A sve od dvije do deset godina unaprijed bliska je budućnost. Tko bude imao više hrabrosti, volje i želje, bit će prvi – kaže Tumpić.

 | Autor : REUTERS Foto: REUTERS

Vojni establišment u SAD-u osnovao je prije nekoliko godina novi rod vojske – svemirsko zapovjedništvo, svemirske snage. SAD se na Zemlji suočava sa snažnim rastom Kine, a znanstveno-tehnološki iskorak prema Mjesecu osigurao bi im, smatraju, novo liderstvo u svemiru. Sljedeća faza je formiranje baza oko Zemlje i Mjeseca, osnivanje kolonija na drugim planetima... E, tada će tek postati veselo! Vidimo i ovih dana kakve se krvave borbe vode za zemaljski teritorij, čekaju li nas i za onaj u svemiru? Hoće li se za 50 godina ratovati za komad Venere ili neki ubogi asteroid?

Zaljubljenik u svemir Tumpić na svom je blogu prije nekoliko godina, pomalo sanjarski, zapisao: “Baš smo čudni, na Zemlji ratujemo i svađamo se, u svemiru surađujemo i zajedno se divimo nebeskim tajnama, otkrivamo ih zajedno, zajedno radimo, zajedno se smijemo...” Netko bi zajedljiv mogao dobaciti – a dokle će to biti tako? Vjerovali ili ne, i mi smo tu neki faktor. Prije tri godine Republika Hrvatska i Europska svemirska agencija u Zagrebu potpisale su Sporazum o suradnji i korištenju svemira u mirnodopske svrhe. Da, baš tako se zove taj dokument. Ondašnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da je to važan dan za našu zemlju i društvo. U tom dokumentu piše da je svemir postao čimbenik u tehnološkom, gospodarskom, znanstvenom i kulturnom razvoju, a među područjima za koje obje strane smatraju da nude mogućnosti za suradnju posebno su navedena znanost o svemiru, posebno astronomija i astrofizika, istraživanje Sunčeva sustava, istraživanja i primjene promatranja Zemlje s naglaskom na praćenje stanja okoliša, meteorologije, aeronomije i geoinformatike, upravljanje katastrofama, telekomunikacije, istraživanja mikrogravitacije, razvoj tehnologija i drugo. Dokle smo u tome stigli, to je druga priča. Za svemir zasad nema univerzalnog ustava. Prema mađarsko-američkom inženjeru Theodoreu von Karmanu (1881. – 1963.), svemir počinje negdje oko stotog kilometra iznad morske razine, gdje atmosfera postaje toliko rijetka da više ne podržava zračni let pa prestaju važiti zakonitosti aeronautike i počinje područje astronautike. Prema međunarodnom pravnim ugovorima, nitko nema vlasništva nad tijelima u svemiru. Nitko još nije sletio na Mjesec ili na neki asteroid na kojem ga je dočekala granična policija i carina, s riječima: “Putovnicu, molim. Imate li što za prijaviti?” No naš sugovornik ne dvoji da će se možda već za desetak godina to promijeniti.

Zagreb: Podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu PRAVNA ZAVRZLAMA Ministarstvo žalbom zaustavilo Kožića i Šegotu da uđu u procjenu za posvajanje

– Počet će i tamo vrijediti klasični zakoni iz vremena Marca Pola, Džingis-kana, ruskih vladara, kauboja na Divljem zapadu... Tko je došao prvi i ima jači “gan”, taj će biti vlasnik. Službeno, prema UN-u, svemir nije ničiji. Svemirom smijemo raspolagati svi i svemir je svačiji. To je tako na papiru dok stvarnost to ne promijeni – kaže Tumpić, koji nam je i iznio i zanimljiv primjer koji nagovještava smjer u kojem sve to ide. Astronomska udruga Vidulini, koju vodi, sudjelovala je u globalnom svjetskom natjecanju Google Lunar X Prize kao dio međunarodnog tima koji je radio na izradi sonde s robotičkim vozilom, lenderom, koje bi se spustilo na Mjesec. Tvrtka koja je trebala poslati lender na Mjesec ima sjedište u Kaliforniji. I eto vraga.

VIDEO: NASA-in rover uspješno je sletio na Mars

– Kad su Amerikanci shvatili da smo mi, Indijci i vrlo moguće Izraelci blizu toga da bismo potencijalno čak i mogli poslati privatnu letjelicu na Mjesec i da nismo neki autsajderi koji se samo igraju, zabranili su lansiranje s područja Sjedinjenih Američkih Država i njihovih geopolitičkih satelita kad bi se prema orbitalnim parametrima pokazalo da bismo mogli sletjeti u blizini njihovih uređaja na Mjesecu. Proglasili su zonu isključenja. Ne smije se, rekli su, prići blizu njihovim artefaktima na Mjesecu bez njihove dozvole, a nju ćete dobiti na “sveto nikada” ili malo kasnije. Već je u tom trenutku svemir prestao biti svačiji. To je bilo prvi put da je neka država rekla “ne možete doći tu, to je naše” – otkriva.

Kako bilo, uvođenjem privatnika igra se ubrzala. Nastale su tvrtke poput Blue Origina, koju je osnovao Jeff Bezos, Virgin Galactica Richarda Bransona, Sierra Nevada Corporationa, Orbital ATK ili SpaceXa. Tko prvi sjedne na južni ili sjeverni Mjesečev pol i ima tehnologiju kojom će moći vaditi led, odnosno vodu iz regolita, taj će, kaže, profitirati.

– Kad imate vodu, vi imate raketno gorivo jer imate kisik i vodik. Imate sve. Naravno, netko tko dođe kasnije neće moći ovom prvom reći: “Daj se malo pomakni jer tu ima leda”. Voda, ne nafta, na Zemlji je prikriveno blago, a u svemiru je ona strateška sirovina – tvrdi. U svemiru se, sve u svemu, vodi velika igra i utrka tko će prije dokazati postojanje života. I to je najintrigantnije pitanje – jesmo li sami?

Zelena akcija u sklopu kampanje "Dosta je! Izađi na izbore!" organizirala akciju kraj Jakuševca 'širi prljave laži' Zelena akcija uzvratila: Sve informacije koje je Škoro 'otkrio' su javno dostupne, osim onih koje je izmislio

– Očekujem da ćemo dobiti definitivnu, znanstvenu, neoborivu potvrdu o postojanju života na Marsu sada ili u ne tako dalekoj budućnosti, u nekakvim oblicima – vjeruje. Očekuje pronalazak života na Marsu. Tada će se, dodaje, promijeniti i religijske priče o tome da je Bog stvorio samo nas.

– U trenutku kad znanost decidirano kaže da nema više sumnje da na Mjesecu, Marsu, Veneri ili gdje god postoji život, čelnici najvećih svjetskih religija poručit će ljudima da se ništa u pogledu religije nije promijenilo, da je Bog velik, da je, eto, dao jedinstven život i na Zemlji i na drugim svjetovima – zaključuje Tumpić.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • Freedom:

    svaka zemlja treba samostalno istraživati svemir kao što je i 'novi svijet' istraživan u 15.st., konkurencija, pogotovo nacionalna konkurencija najviše jača razvoj, ako nema konkurencije nema ni velikog razvoja

  • novo:

    Hrvatska treba otvoriti svoj samostalni svemirski program, neće drugi badava dijeliti plodove svoga rada

  • RS:

    Jase molim bogu da svi ameri odsele na MJESEC i dase nikad ne vrate neka gore sretno i u veselju zive a i micemo na zemaljskoj kugli.