Razmišlja se čak o pet varijacija na originalnu seriju Igra prijestolja. Tolika je moć privlačnosti Pjesme leda i vatre, knjige George R. R. Martina na kojoj je zasnovan televizijski fenomen koji je velikim dijelom sniman i u nas. Vijesti posljednjih dana govore i o tome da se dio ekipe Igre prijestolja opet našao u Hrvatskoj, pretpostavlja se da traže lokaciju za prequel ili spin-off originalne serije.
Ušla nam je Igra prijestolja pod kožu, postala uobičajenim pojmom, pa se netko čak prije nekoliko godina dosjetio prvoaprilskog štosa – objavljeno je 1. travnja kako je Martin izjavio da su mu inspiracija za priču događaji iz života hrvatskih kraljeva! U tom je trenutku Igra je prijestolja bila na vrhuncu popularnosti, bilo ih je koji su u to povjerovali.
Intervju s Martinom, koji je Pjesmom leda i vatre zaslužio kultni status jednak i samom J. R. R. Tolkienu, nemoguće je bilo dobiti. Jednom prilikom i ovaj je autor poslao izravan upit na koji mu je odgovoreno – možda, ali za dvije godine, pa ako ti se da čekati…
Skype s hrvatskim fanovima
Popularan, ali i dalje nekonvencionalan, autor se ipak nije skrivao od javnosti, pa je tako u siječnju 2015. godine Skypeom komunicirao s hrvatskim fanovima Igre prijestolja u zagrebačkom kafiću Retro, koji se nalazi na kraju Savske ulice. Dogodilo se to usred kviza na temu Igre prijestolja koji se u Retru redovito održavao, upalio se Skype, a s ekrana je pozdravio on – George R. R. Martin. U 20-minutnom razgovoru s hrvatskim fanovima otkrio je kako je posjetio Hrvatsku, i to iz znatiželje, zanimalo ga je koja je to zemlja u kojoj se snima serija napravljena po njegovoj priči. Bio je u Splitu, obišao Dioklecijanovu palaču i, naravno, Dubrovnik. A to je bilo prije nego se tamo serija počela snimati. Očarao ga je kamen od kojega je južni biser sazdan, kao da se u noći sjaji.
– Ovo je čudesno mjesto, Minas Tirith – pomislio je tada pa je s oduševljenjem primio informaciju da će se serija tamo i snimati.
Vidio je i pulski amfiteatar, no promašio – janjetinu s ražnja. Taj posjet dogodio se 2003. godine, kada je Martin već bio popularan zbog priče o sedam kraljevstava, no i debelo prije nego je serija uopće bila na stolu.
Znamo i da je Dubrovnik zapravo poslije zamijenio Maltu kao Kraljev grudobran. Obećao se Martin i vratiti, no, barem koliko znamo, najbliže što je došao bila je Slovenija. Tko zna, možda opet svrati vidjeti mjesta na kojima su njegove priče postale besmrtnima. Vratili smo mu za te pozitivne dojmove jer je Hrvatska bila i prvom zemljom u kojoj je prevedena njegova peta knjiga.
Čarobna privlačnost pisanja
Kad smo kod knjiga, omiljene su mu, naravno, Gospodar prstenova, koju je pročitao prvi put s 12 ili 13 godina, a do sada nebrojeno puta. Onda je tu Veliki Gatsby, kojega pročita ponovno svakih nekoliko godina, voli i pripovijetke H. P. Lovecrafta, uratke Roberta A. Heinleina poput pripovijetke Sve moje utvare, Predestination… Već iz toga se može nazrijeti kako se stvarao misaoni proces koji stoji iza Igre prijestolja. Gospodara prstenova ne jednom apostrofirao je kao glavnu inspiraciju za svoje pisanje, a nije tako teško prepoznati u Igri prijestolja i elemente Velikog Gatsbyja – spletku, neostvarenu ljubav, skrivenu povijest glavnih likova. Pa su tu inspiracije koje dolaze iz jednog od najranijih pisaca horora i fantazije H. P. Lovecrafta, koji je pravu slavu stekao tek postumno. Kontroverzu u pisanju moguće je vukao od Heinleina, koji je jedan od najkontroverznijih pisaca znanstvene fantastike u povijest, važan i po tome što je postavio visoke tehničke i znanstvene standarde u pisanju. Tako se nemojte čuditi razrađenosti detalja kod svakog od likova Igre prijestolja, pri čemu su svi dio iste priče, ali svaki istodobno u svojoj.
No, Martin ima tu mogućnost da te elemente, bajku i spletku sa svim popratnim elementima, spoji u slojevitu, ali efikasnu i privlačnu priču koju želite pročitati (ili pogledati) još jednom. I doživjeti je svaki put na drugačiji način.
Svemu tome treba dodati i Jacka Vancea, jednog od najpoznatijih američkih pisaca znanstvene fantastike, fantazije i misterija kojemu se George R. R. Martin (dva su slova ‘R’ dodana da ga ne miješaju s Georgeom Martinom, producentom prvih albuma Beatlesa) osobito divi. Čini se da je taj blend koji je inače kao pisac podcijenjeni te tek poslije priznati Vance predstavio u svojim novelama ključno utjecao na Martina i omogućio mu da sklopi Pjesmu leda i vatre u takvo na magičan način čitljivo djelo.
Tu je tajna privlačnosti pisanja Georgea Martina i njegove priče koja je naprosto začarala svijet.
Martinomanija danas je gotovo podjednako jaka kao ona za serijom, pa se tako iskapaju iz arhiva kojekakva njegova pojavljivanja. Pa je pronađen i jedan njegov kraći intervju iz 1998. godine u kojem se pojavljuje s karakterističnom kapom na glavi i majicom na kojoj piše – Winter iz coming. U kratkom klipu objašnjava kako upravo radi na seriji priča koje je nazvao Pjesma leda i vatre, koju je planirao u šest tomova, a upravo dovršio tri. U tom trenutku vani je već bila Igra prijestolja, intervju se događao za izlaska Sraza kraljeva. Slijedila je Oluja mačeva 2000. godine, no na Gozbu vrana i Ples zmajeva trebalo je pričekati dodatnih pet, odnosno čak 11 godina. Kao što znamo, šesti dio, Vjetrove zime, nije napisao. Odnosno, službeno nije, a nagađa se da zapravo jest, ali je serija već otišla svojim tijekom pa je navodno nije objavio zbog pritiska produkcije serije. U međuvremenu je malo promijenio i koncepciju, pa je tako serija priča dobila i sedmi nastavak, San o proljeću, kojim je Pjesma leda i vatre konačno trebala završiti.
Sjajna vijest za fanove jer, iako je Martin dao tvorcima serije Davidu Benioffu i D. B. Weissu potrebne detalje o tome kako je zamislio tijek priče, sasvim je lako moguće da ćemo u knjigama vidjeti drugačiji završetak Pjesme leda i vatre.
Sasvim je sigurno da danas 70-godišnji pisac nikada više neće napisati ništa slično, a i sam Pjesmu leda i vatre smatra svojim kapitalnim djelom. Zanimljivo je što u spomenutom intervjuu iz 1998. godine pisac nije vjerovao da će se njegova djela ikada ekranizirati. I to baš zbog Gospodara prstenova.
– Jedan roman dug je koliko tri nastavka Gospodara prstenova na temelju kojega su snimljena tri filma. Ovako ispada da bi po tom standardu imao devet filmova, a još devet bi ih bilo u pripremi. Bilo bi to pomalo teško – govorio je tada.
Najuspješnije njegovo djelo do Igre prijestolja i ostalih objavljenih nastavaka Pjesme leda i vatre bio je roman o vampirima, Grozničavi san preveden i u nas. Do svojeg monumentalnog uspjeha s pričom o kraljevstvu Westerosa George R.R. Martin funkcionirao je kao klasični znanstveno-fantastični pisac plasirajući novele iz žanrova sci-fija i fantazije. Realno, tražeći sebe. No, osim svega toga, otkrio je tajnu kako se postaje dobrim piscem. A koja je, kako to obično biva, toliko pristupačna i logična koliko je i nedokučiva.
– Morate čitati, jako puno, sve što vam dođe pod ruku. I to ne samo fantaziju ili znanstvenu fantastiku nego i povijest, druge žanrove, klasike poput Fitzgeralda ili Hemingwaya. Strastveno čitajte. I svaki dan pišite. I kada nemate vremena, na praznicima, kada mislite da ćete imati neometana dva tjedna. Ništa vas ne čini boljim piscem nego da pišete – govorio je prije više od 20 godina.
Sasvim je u pravu, koliko god govorio da su mu uzori Tolkien i Gospodar prstenova, ipak je konkretniji uzor Rat ruža i serijal od sedam povijesnih romana Ukleti kraljevi francuskog autora Mauricea Druona objavljivani između 50-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. Čak je Druonov serijal Martin podvukao kao originalnu Igru prijestolja i inspiraciju za Pjesmu leda i vatre. I jedno i drugo smješteno je u srednji vijek, 14. i 15. stoljeću. Rat ruža unutar kuće Plantageneta (Westeros?) za englesko prijestolje između Lancastera (Lannisteri?) i Yorka (Starkovi?) očit je uzor za Priču leda i vatre u koju su umiješane spletke s francuskog dvora. Pristojno, nije to nikada ni krio trenutno najpoznatiji svjetski pisac. Koji je zapravo trebao biti novinar. Jer, ima magisterij iz novinarstva stečen još 1971. godine na Sveučilištu Northwestern u Evanstonu, država Illionis. No, već kao klinac pokazivao je kamo će ga život odvesti, da će se baviti pisanjem, no ne o politici, sportu ili kulturi, već pisanjem priča. Svojim je kolegama u školi prodavao priče za sitniš da bi upravo za studija prodao i svoju novelu Heroj izdavačkoj kući Galaxy. Imao je tada 21 godinu. Primjećujete da je i do magisterija došao vrlo mlad, upravo negdje u to vrijeme. Očito iznimno inteligentna osoba, Martin je priređivao šahovske turnire, a poučavao je svoju temeljnu profesiju, novinarstvo, sredinom 70-ih godina.
S njim se nikad ne zna
Odluku da postane profesionalnim piscem donio je 1979. u međuvremenu preživjevši jedan bračni brodolom. Sredinom 80-ih polako se nazire konačna sudbina tvorca Igre prijestolja. Došao je 1986. u Hollywood i postao urednik u seriji Zona sumraka. Kasnije je napredovao do producenta još nekoliko televizijskih uspješnica. Ostatak je valjda povijest. No, ona bi se mogla još jednom ispisati. Iako je doista teško očekivati da se pojavi još jedna priča kalibra Pjesme leda i vatre iz pera autora koji je zagazio u osmo desetljeće, uskoro bismo mogli gledati još jednu seriju s potpisom Georgea R. R. Martina. Dugo već uređuje Adute, znanstveno-fantastični serijal o paralelnoj povijesti nakon Drugoga svjetskog rata. U tom paralelnom svemiru čovječanstvo je napao izvanzemaljski virus koji djeluje višestruko – ili ljude obogaljuje čineći ih odbojnima, to bi bili dečki, Jokeri, ili od njih pravi superljude, to bi bili Aševi. Oni koji dobiju nedovoljno sposobnosti da bi bili Aševima postaju dvojkama, Deucevima. U pisanju ovih priča sudjelovalo je do sada oko 40 američkih žanrovskih autora pa bi se doista lako moglo dogoditi da se Martinovo ime pojavi na špici serije koja bi danas bila važna koliko Zona sumraka bila 50-ih godina. Nikad se ne zna s tim Georgeom R. R. Martinom.
2003. G. R. R. Martin bio je gost zagrebačkog SFeraKona, pri FER-u. Očito je tom prilikom posjetio pulsku Arenu i promašio janjetinu.