Bio je pjesnik opće prakse, skladatelj, kantautor i šansonijer čije su sjetne pjesme mnogim generacijama govorile o ljubavi, samoći i prolaznosti. Arsen Dedić ostavio je neizbrisiv trag, stvorivši, kako je to rekao Veselko Tenžera, formulu nove osjećajnosti. Da je živ, danas bi slavio 88. rođendan. Rođen u ljeto 1938. u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, Arsen Dedić odrastao je u svijetu definiranom Mediteranom i glazbom. Otac Jovan, zidar i talentirani glazbenik u Šibenskoj limenoj glazbi, uveo ga je u svijet nota. Majka Veronika, koju su zvali Jerka, bila je nepismena, ali iznimno pobožna žena koju je Arsen obožavao i kasnije sam opismenio. Njihova kuća u Ulici Nikole Tesle, gdje su odrastali i drugi velikani poput Vice Vukova, bila je središte svijeta. Upravo je taj Šibenik postao neiscrpno vrelo nadahnuća koje je proželo čitav njegov opus.
Po majčinoj želji da stekne "solidno zvanje", Dedić je 1957. u Zagrebu upisao pravo, no umjetnost ga je vukla neodoljivom snagom. Napustio je studij i upisao flautu na Muzičkoj akademiji, za koju su roditelji prodali svinju. Studentski dani bili su ispunjeni sviranjem po plesnjacima i pisanjem stihova, ali i crtanjem, talentom koji ga je pratio cijeli život i kojim je često ukrašavao svoja izdanja. Prvi uspjeh stigao je 1959. na Zagrebfestu, gdje je pod pseudonimom Igor Krimov napisao tekst za "Mornarev cha-cha-cha". Skladba je osvojila nagradu, no na samom festivalu nije bio - nije imao novca za ulaznicu ni prikladnu odjeću.
FOTO Karte su planule u 15 minuta! Pogledajte atmosferu na trajektu koji je pjevao Oliverove hitove
Prijelomni trenutak dogodio se 1964. Još kao ročnik, u vojnoj odori, na Splitskom festivalu izveo je "Kuću pored mora". Skladba prethodno odbijena na drugim festivalima, u Splitu je postala senzacija i osvojila prvu nagradu žirija. Te je večeri rođen kantautor koji mijenja domaću glazbu. Postao je utemeljitelj Zagrebačke škole šansone, snažno inspiriran talijanskim kantautorima poput Gina Paolija s kojim je gajio i prijateljstvo, a pjesmom "Moderato cantabile" definitivno je zacrtao svoj put, odmaknuvši se od laganih šlagera prema introspektivnoj, poetskoj šansoni koja postaje njegov zaštitni znak.
Njegov prvi album, "Čovjek kao ja" (1969.), bio je revolucija i prva zlatna ploča Jugotona. Dvije godine kasnije, zbirka poezije "Brod u boci" prodana je u više od 80.000 primjeraka, potvrdivši ga kao ozbiljnog pjesnika. Skladao je za stotine filmova, serija i predstava, uključujući nezaboravne partiture za "Vlak u snijegu", "U registraturi" i Krležine "Glembajeve". Istovremeno, pisao je neke od najljepših pjesama za druge, poput "Pamtim samo sretne dane" za Gabi, "Loše vino" za Čolića i "Vratija se Šime". Utjecaj mu je sezao i do rocka, kroz suradnje s Dragom Mlinarcem i Zoranom Predinom.
Iako je bio poznat kao čovjek koji je volio žene i one njega, njegova najveća ljubav i životna suputnica bila je Gabi Novak. Godinama su bili prijatelji prije nego što su 1971. postali par. Vjenčali su se 1973., nakon rođenja sina Matije, kasnije i samog vrhunskog jazz pijanista, s kojim je često i surađivao. Njihov brak bio je simbioza umjetnosti i razumijevanja. "S Arsenom je trebalo znati živjeti", priznala je Gabi, ističući da je ona uvijek bila "njegov povratak kući". Iz prvog braka imao je kćer Sandru, a unuke Lu i Emu obožavao je; u posljednjim danima na prsima je držao fotografiju unuke Lu. Ostavio je i enigmu jedne od najljepših pjesama, "Ne daj se, Ines", posvećene Splićanki Ines Barezi, s kojom je ostao prijatelj.
Bio je, kako piše u knjizi "Arsen: sjećanja", težak tip meka srca, oštrog jezika i neiscrpnog nadahnuća, sklon ironiji; tvrdio je da "hitove ne piše jer su za hititi", a na pitanje zašto je odabrao Gabi, lakonski bi odgovorio: 'Zato što je pametnija od mene, da bi me mogla trpjeti'. Posljednjih godina borio se s teškom bolešću, a 2004. u Padovi mu je presađena jetra. No, ni tada ga nije napustio njegov karakteristični crni humor. Nastavio je stvarati gotovo do samog kraja, snimivši kao jednu od posljednjih pjesama prepjev pjesme "Hurt", koju su prvo otpjevali Nine Inc nails, a maestralno obradio Johnny Cash prije smrti. Arsenov prepjev simbolično je nazvan "Rana". Preminuo je u kolovozu 2015., ostavivši opus koji nadilazi žanrove i vrijeme, kao vječni svjetionik za sve koji u glazbi i stihu traže istinu i utjehu.
Otvori KEKS Pay
Pjesme s dušom i za dušu.