Proces elektrifikacije u automobilskoj je industriji u punom jeku. Može to zaključiti već i svaki laik, tek nehotičnim pogledom na nove automobile koji pristižu na europsko, pa tako i hrvatsko tržište. Većinom su elektrificirani, bilo da se radi o hibridima koji sami sebi pune bateriju kočenjem i radom motora s unutarnjim izgaranjem, plug-in hibridima koji uz klasičan motor imaju i elektromotor čija se baterija puni na vanjskom izvoru električne energije ili o potpuno električnim automobilima koji se “hrane” isključivo strujom.
No, dok se automobili razvijaju globalno – za čitav svijet ili, eventualno, za kontinent (pa tako isti automobili stižu na čitavo europsko tržište) – pojedina se europska tržišta itekako razlikuju. Razlikuju se kupovnom moći građana, njihovim životnim navikama, sklonosti pretežno gradskom ili pretežno ruralnom načinu života, razgranatošću i vrstama prometnica... U slučaju električnih automobila, europske se zemlje međusobno prilično razlikuju brojem punionica, visinom poticaja koje dodjeljuju kupcima “strujića”, ali i ostalim pogodnostima koje jedne države daju, a druge ne, poput oslobađanja od plaćanja cestarine, besplatnog parkiranja, dopuštanja ulaska u uža gradska središta samo električnim vozilima...
Hrvatska bi se mogla transformirati u zemlju u kojoj električni automobili zaista imaju smisla
Hrvatska bi se zbog svog geografskog položaja i povoljne klime mogla relativno bezbolno transformirati u zemlju u kojoj električni automobili zaista imaju smisla
Komentara 10
Cijena 1 KW električne energije iz nuklearke je oko 1 euro cent skupa se zbrinjavanem nuklearnog otpada , 1 kw iz termoelektrane na ugljen je oko 2 euro centa, termoelekltrane na mazut oko 3 eurocenta, vjetroelektrana ima cijenu oko 16 eurocenti, a solarna prelazi 20 eurocenti po KW! Tko će platiti tu razliku cijene za potrošnju u kučansvima i industriji? Veliki brodovi troše otpadak rafinerija a zove se mazut sa 2,5 % sumpora. Otpatci separiranja na brodovima se iskrcavaju sa brodova za pogon termoelektrana širom svijeta. a zovu se "Sludge". visoki sadržaj sumpora iteških metala koji završe u našoj zajedničkoj atmosferi! Koliko automobila je potrebmno da "spali" finog dizela ili benzina za količinu jednog broda sa pogonom od 50.000 KS. to je potrošak oko 150 tona/dan!
Zaista imaju. Još da mogu doći do Splita.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska je samo jedna među zemljama gdje se zelena energija koristi za sistemsku pljačku i korupciju. Pogledajte npr. vjetroelektrane... I nitko ne odgovara, a korupcija u samom vrhu države i HEP-a... Opet, što je zeleno u tome kada se ogoli cijelo brdo, posječe se šuma i makija, da bi se postavili solarni paneli koji daju energije koliko jedan mali kućni plinski generator? Generator, ne elektrana... Vjetroelektrane kod nas su neisplative bez subvencija, premalo je vjetrovitih dana i previše varira jačina vjetra. Vjetroelektrane su jedino isplative na područjima uz ocean gdje stalno puše jak vjetar... Solarni paneli su potpuno neisplativi... No uz sve to, mi smo jedna od država gdje građani plaćaju uvoz skupe interventne el. energije, za razliku od drugih, gdje to plaćaju investitori. U uređenim zemljama investitor preuzima dio rizika i treba nadoknaditi energiju kada je nestabilni ne daju (a to je većinu vremena)...