Naslovnica Premium Kolumne

Aseksualni triler američkog 
tipa koji bi se mogao svidjeti ljubiteljima filmova o Bondu

Šoštar je autor koji je opsjednut radnjom romana i ne zanimaju ga nikakve digresije i metafore, ne opterećuje se usputnim i sporednim likovima, ne piše putopise o zemljama i gradovima u kojima je radnja smještena
17. rujna 2017. u 23:15 0 komentara 384 prikaza
Mario Šoštar

Sve ambiciozniji zagrebački nakladnik Funditus čija je misija, među ostalim, afirmirati nova imena hrvatske književnosti, još je prošle godine objavio triler Marija Šoštara “U srcu komunizma”. Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture, a uredila ju je Tajana Obradović.

Hanif Kureishi Denis Derk Neobično čedan i umiven roman koji ponajviše ironizira piščevu poziciju sličnu onoj manekenki i nogometaša

Ovo nije prvi objavljeni Šoštarov roman, iako je do sada romane objavljivao u vlastitoj nakladi. Tako su u nakladi Novelle Libere iz Komina od 2012. godine svjetlo dana ugledali “Mikrofilm”, “Državni prijatelj broj 1”, “We Come One!” i “Element”. Neke Šoštarove knjige povezuje lik međunarodnog tajnog agenta novog doba Mirka Becka, svjetskog putnika kojeg sudbina vodi i do neizvjesnog i opasnog Afganistana, države koju je autor osobno upoznao jer je u njoj radio punih sedam godina i to u međunarodnoj tvrtki koja pruža usluge koalicijskim snagama u borbi protiv terorizma.

Roman “Državni prijatelj broj 1” aktualan je i danas jer se bavi hrvatskim dubioznim financijama iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Pametnome dosta. “U srcu komunizma” jest triler američkog tipa, knjiga koja bi se mogla svidjeti ljubiteljima onih nestvarno nabrijanih filmova (i scenarija) o Jamesu Bondu koji opasno plešu na granici mogućega, u čemu i jest tajna njihove popularnosti. No, kod Šoštara nema ni seksa ni seksualnih aluzija. Šoštar je autor koji je opsjednut radnjom romana i ne zanimaju ga nikakve digresije i metafore, ne opterećuje se usputnim i sporednim likovima, ne piše putopise o zemljama i gradovima u kojima je radnja smještena. Stoga njegovo štivo, barem u romanu “U srcu komunizma”, na mahove djeluje suhoparno i oglodano, svedeno na koncizne dijaloge između glavnih aktera, bez psiholoških nijansiranja i stilskih uresa kakvi su danas česti i u žanrovskoj literaturi koja se bavi ratovanjima i militarizmom. “U srcu komunizma” nije samo ratni krimić, nego i povijesni roman koji nas vraća u vrijeme (danas ponovno uskrslog) Hladnog rata i jakog socijalističkog bloka u srcu Europe u kojem je Jugoslavija bila zemlja koja je treperila između moćnih geopolitičkih carstava koja i danas i te kako utječu na našu svakodnevicu.

No, Šostarova tema nije ni Jugoslavija ni komunističko uređenje u toj višenacionalnoj zemlji s kojim se ovih tjedana bakće cjelokupna hrvatska politička elita, nego Sovjetski Savez sa svim svojim doista brojnim proturječnostima i apsurdima. Utjecajni ruski general Ivanov želi prebjeći na Zapad, a kako ne želi ugroziti sigurnost svoje obitelji (ponajprije žene i dva sina) mora se poslužiti lukavstvom i to uz pomoć američkih mornara i neobične podmornice. Ta se podmornica, izvorno vezana uz američku tvrtku (samostalnu tržišnu istraživačku agenciju), inače u vlasništvu velike američke korporacije, stjecajem okolnosti iz Crnog mora mora probiti do austrijskog teritorija preko dunavskih mutnih voda!? Riječ je o vojno-špijunskoj tajnoj akciji o kojoj službena američka politika gotovo da ne zna (ili ne smije znati) ništa i u kojoj autor koristi i svoje očito vojno znanje da sadržaj romana ne bi ispao totalna bajka i klopka za naivce.

Malobrojna posada podmornice s generalom neprijateljske vojske u čiju iskrenost neki prekaljeni američki vojnici otvoreno sumnjaju mora učiniti nemoguće i provesti podmornicu preko Bugarske, Rumunjske, Jugoslavije, Mađarske i tadašnje Čehoslovačke sve do spasonosne zemlje Austrije i bečkih predgrađa. Dakle podmornica ide i preko gigantskog Đerdapa, smuca se u vodama oko Beograda, Budimpešte, pa Bratislave i Beča, opasno ratuje i s ratobornim rumunjskim ratnim brodovima, da bi se onda posada morala sukobiti i s izdajnicima u vlastitim redovima... I kada se čini da je cijela operacija rađena uzalud, jer general Ivanov bježi od američkih spasitelja u bečkoj gužvi, autor ipak nudi sretan kraj. Kao i u brojnim filmovima o hladnoratovskim sukobima u kojima je komunistima namijenjena uloga koju Indijanci imaju u kaubojskim filmovima, i ovdje je najefektniji lik glavnog negativca, surovog Kovčenka, moćnika iz službe državne sigurnosti u kojoj je autor jednom liku dao i ime Vladimira Putina. Intuicija, saznanje ili samo šala?     

Jazz DENIS DERK Drachovi zapisi nisu samo topli portreti velikana jazza, nego i posveta velikoj životnoj strasti Dubrovačke ljetne igre Denis Derk Državni vrh šalje puku krivu poruku 
o značaju kulture Masarykova, Zagreb Denis Derk U Češkoj Masarykove ulice ukidali su nacisti i staljinisti
Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.