Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 170
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KRIZA STIGLA DO ŠALTERA BANAKA

Odgađaju se isplate kredita

17.11.2008.
u 19:02

Financijska se kriza polako prelijeva i na šaltere banaka. Provjera kreditne sposobnosti klijenata stroža je nego prije, ali čak i kada klijent dokaže da je kreditno sposoban, banke odugovlače s isplatama te ih polako prebacuju na 2009. godinu. Sljedeća će godina biti obilježena daljnjim rastom kamata i smanjenom ponudom novca.

Svaki treći kupac automobila - odbijen!

Sanader: Proračun će rasti 1,5 milijardi kuna, sporno 1,4 milijarde za plaće

Sanader ukrao Božić - Na Facebooku se priprema jednomjesečni božićni party s obveznim darovima


Odbijenica Sanaderu - Sindikati ne daju plaće

Kako se pregovaralo o božićnici

Dulje čekanje
– OTP banka, kao i sve ostale banke, posluje u režimu ograničenog rasta kreditiranja koji je definirala Hrvatska narodna banka. Kako je zbog povoljnih uvjeta kredita OTP banka u cijelosti iskoristila zadana ograničenja rasta plasmana, ritam ugovaranja i puštanja kredita u optjecaj uvjetovan je regulatornim ograničenjima – kaže Danijela Omelić iz direkcije marketinga i korporativnih komunikacija OTP banke. Ne navodeći o kojem je razdoblju riječ, u banci kažu da se u nekim slučajevima dulje čeka realizacija kredita, o čemu su komercijalisti banke dužni obavijestiti klijenta kod zaprimanja dokumentacije.



Kada je riječ o kretanju kamatnih stopa, može se očekivati da će manja dostupnost kredita i usporen dotok likvidnosti iz inozemstva uzrokovati podizanje kamata i na kredite i na depozite, navode u OTP banci.

Pojačane analize
I u Privrednoj banci Zagreb potvrđuju da je kreditna aktivnost usporena. Prisutna su ograničenja i kreditna politika je restriktivnija; pojačane su analize i procjene kreditne sposobnosti klijenata, osobito u dijelu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji.

– I dalje nastojimo poticati dugoročno stambeno kreditiranje, što potvrđuje akcija PBZ stambenih kredita koja traje do kraja godine – objašnjava Dražen Dumančić, glasnogovornik PBZ banke. Dok u Hrvatskom registru obveza po kreditima ističu da i dalje izrađuju isti broj kreditnih izvješća kao i prije, između 500 do 600 na mjesec, Zagrebačka banka tvrdi da potražnja za kreditima pada. Premda neki klijenti te banke kažu da im je zbog limita HNB-a banka odgađala isplatu već odobrenih kredita, uprava zasad o tome šuti te diplomatski odgovara da uvjete svoje ponude kontinuirano prilagođavaju potrebama i mogućnostima klijenata te uvjetima na tržištu.

Samo za dobre klijente
Dario Gabrić, direktor službe komunikacije Erste banke, kaže da Erste&Steiermärkische banka nije ograničila odobravanje ni jedne od kreditnih linija. Rast kredita u toj banci nalazi se u okviru limita što ih je propisao HNB, ali potražnja za kreditima veća je od dopuštenog rasta plasmana. Gabrić kaže da je zbog prekoračenja mjesečnog limita, a čemu su dijelom pridonijela i tečajna kretanja, i u njih bilo slučajeva da je realizacija kredita odobrenih u listopadu bila odgođena za početak studenoga.



Glasnogovornica u Hypo banci Jasna Dakić ističe da je i u Hypo banci moguće očekivati restriktivniju politiku kreditiranja građanstva s obzirom na odjeke financijske krize u Hrvatskoj te smanjenu dostupnog kapitala. Iako će se kreditiranje usporiti, Dakić kaže da će voditi računa o bonitetu klijenta, pa klijenti s dobrim rejtingom neće imati problema u dobivanju kredita.

Tržište novca
Cijeli ovaj mjesec vlada velika nestašica kuna na tržištu novca; na dan se nudi tek 80 do 160 milijuna kuna, a potražnja je pet do šest puta veća. Danas je potražnja bila 593,5 milijuna, a ponuda samo 93,5 milijuna kuna.

Zbog velikog nerazmjera kamate na kratkotrajne međubankarske zajmove popele su se na 18 posto i na toj se razini održavaju već dulje.


Smanjena je likvidnost

Mladen Smiljanić, analitičar Zagrebačke banke, kaže da smanjena ponuda kuna nije posljedica nepovjerenja među bankama i ključnim igračima na tržištu novca, što je u svjetskom bankarskom sustavu velik problem, već nekoliko poteza HNB-a, kojima je iz sustava izvučeno oko 4,5 mlrd. kuna. Na tržištu se osjeti taj manjak, a on se odražava i na kretanje kamatnih stopa u međubankarskom kreditiranju.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?