Treći svjetski rat, pad kapitalizma, okretanje od profita i materijalnog prema obiteljskim vrijednostima samo su dio neusaglašenih prognoza o tome što nas to čeka nakon krize i u kojoj mjeri će se svijet promijeniti. No suglasje postoji u jednom - svijet zbog nje više neće biti isti, a zajedno s njim i Hrvatska.
Riječ kriza u kineskoj tradiciji izražena je s dva simbola – prvi predstavlja opasnost i rizik, a drugi priliku i mogućnost, pojašnjava prof. dr. Anđelko Milardović, ispred Centra za politološka istraživanja.
U tom smislu treba tražiti i odgovore što nas čeka na koncu ove godine ili pak za tri koliko svjetski ekonomisti procjenjuju da će kriza potrajati. A ona nije samo financijska, gospodarska kiza, već kriza materijalističkog potrošačkog svijeta, koji će donijeti kraj kapitalizma, poručuju neki.
“Nakon krize u nekom socijološkom smislu sigurno je da će se ljudi više okrenuti sebi i obitelji, manje će biti važan profit. Do sada je profit bio misao vodilja i vidjeli smo kamo je to dovelo – višak novca išao je u špekulativne poslove što je prouzročilo ovu krizu. Manageri poduzeća su bili gramzivi i taj psihološki profil ustvari na neki način vodi na to da se smjerovi razmišljavanja i ponašanja mijenjaju, analizira Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo Nezavisnog hrvatskog sindikata.
Kriza radikalizira radnički pokret
Okretanje prema ljevici i od kapitalističkog pogleda na svijet kao posljedicu krize vidi ekonomski stručnjak i SDP-ov saborski zastupnik Ljubo Jurčić, dok neki predstavnici sindikata smatraju da svaka recesija za gospodarstvo nužno nosi preispitivanje kaptalističkijh odnosa i radikalizaciju radničkog pokreta.
Svjedoci smo događanja naroda prije nekog vremena u Tajlandu, a onda je vatra prosvjeda zapaljena i u Europi – najnovija zbivanja u Grčkoj, na Islandu, Estoniji, nedavno u Rusiji, Francuskoj govore kako narod želi promijeniti sadašnju sliku svoju država, te globalističkoj ekonomiji.
Kako Hrvatska osjeća tek rubno udare krize, očito je s ovako mirnim ulicama, da smo i na rubu događanja naroda. No, nekoć nama uzor države poput Irske ili baltičkih država suočene su s problemima i prosvjedima – te potrebom za promjenom, pojašnjava Bakula.
Da će se globalma ekonomija morati mijenjati, smatra Bernard Jakelić, pomoćnik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Prisjećajuće one stare narodne “Sve prolazi samo mijena jeste – Jakelić je uvjeren da će doći do promjena koje će izmijeniti gospodarsko - društveni krajobraz Hrvatske.
Do njih će doći, drže HUP-ovci jer je došlo do ozbiljnog ekonomskog globalnog poremećaja uslijed čega je potrebna analiza jedne nove gospodarske paradigme. Jer definitivno ovaj globalni suvremeni neoliberalizma je pokazao sve svoje slabosti, poručuje Jakelić.
Nova politička karta svijeta – počinje dominacija Kine, Indije, Brazila...?
Sličnog je mišljenja i ekonomist Jurčić, koje svoje poglede iznosi i na Ekonomskom vijeću, savjetodavnom tijelu hrvatske Vlade u prevladavanju krize. Po njemu događa nam se kriza jednog sutava stvorenog 1944 godine – Svjetska banka i MMF ne mogu u ovoj situaciji funkcionirati, taj se sustav mora presložiti. Vidimo da više nije SAD dominantna ekonomska svjetska sila, pa ni Japan – oni su sada u krizi – cijela je Eurpa je u krizi, a međunarodne financijske institucije su se pomagale iz tih zemalja i pomagale zemljama u razvoju – a danas je situacija potpuno obratna, drži Jurčić.
Kina, Brazil, Indija idu naprijed, a pomoć treba sada razvijenim zemljama. Doći će do preslagivanja međunarodnih ekonomskih odnosa, na temelju ekonomske moći pojedine države, a na temelju ekonomske moći i vojne moći pojedine države proizilazi i nova politička karta svijeta, progonozira ovaj ekonomist i SDP-ov gospodarski strateg.
Ta karta svijeta će se graditi narednih 20 godina, jer ako se bude gradila u kraćem roku to znači da se kroz oružane sukobe smatra Jurčić te podsjeća kako je posljednja velika kriza 30-tih godina prošlog stoljeća rješavana svjetskim ratom.
Drži da će svijet imati dovoljno mudrosti i umjeća da se dogovori za promjene svjetskog ekonomskog, političklog i vojnog krajobraza bez oružanih sukoba.. Hrvatska u tom smislu mora promatrati te promjene, mi nemamo toliki utjecaj u svijetu, ali možemo voditi politiku da se u tom novom poretku ostvarimo što bolju poziciju, prognozira Ljubo Jurčić.
Odbaci globalno – misli lokalno
Ono što se sigurno počelo mijenjati jeste sve učestalije stavljanje težišta na stvari koje smo do sada zapostavljali. Počeli smo se vraćati u lokalne okvire – hrana se počela lokalno proizvoditi, na taj način smanjivati troškove prijevoza i energije, a države počele uvoditi protekcionizam koji je sve donedavno bio mrska tržišna pojava.
Krenulo se u zaštitu nacionalnih interesa, okretanju lokalnom značaju, odbacivanju globalnog pokreta. Hrvatski građani počeli su kupovati više Hrvatsku robu, a za 40 posto u prosjeku pala je prodaja novih automobila, neke promjene očito su zahvatile, barem u potrošačkom smislu i našu zemlju.
Pod utjecajem krize ljudi će se racionalizirati svoje ponašanje u ovoj materijalističkoj kulturi. Kako na Zapadu, tako i kod nas, poručuje Milardović te procjenjuje da će se ljudi više okrenuti sebi u razmišljanju. O tome koje će odluke donijeti u krizi, jer kriza nije samo opasnost već i otvaranje novih mogućnosti i prilika, smatra ovaj poznati istraživač društvenih događanja koji je i fenomenu krize posvetio desetogodišnji znanstveni rad.
