Glavobolja je jedno od najčešćih zdravstvenih stanja s kojim se susrećemo, toliko uobičajeno da ga često zanemarujemo kao prolaznu smetnju. Procjenjuje se da napetosne glavobolje u nekom trenutku života pogađaju čak do osamdeset posto populacije, dok se s migrenom bori oko petnaest posto ljudi, pri čemu su žene pogođene i do tri puta češće od muškaraca. Unatoč tome što oba stanja uzrokuju bol u glavi, riječ je o fundamentalno različitim neurološkim poremećajima. Mnogi pacijenti godinama pogrešno tretiraju svoje simptome, koristeći analgetike koji ne djeluju ili trpeći bol koja ih u potpunosti onesposobljava. Razumijevanje ključnih razlika nije samo akademsko pitanje, već prvi i najvažniji korak prema pravilnom liječenju i boljoj kvaliteti života.
Tenzijska ili napetosna glavobolja, najčešći je tip s kojim se ljudi susreću. Većina je opisuje kao osjećaj stalnog, tupog pritiska ili stezanja, kao da im je netko stavio preusku traku ili obruč oko glave. Bol je tipično obostrana, zahvaća čelo, sljepoočnice ili stražnji dio glave i vrata. Intenzitet je najčešće blag do umjeren, što znači da je neugodna i ometa koncentraciju, ali rijetko sprječava obavljanje svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili obavljanja kućanskih poslova. Kod ove vrste glavobolje gotovo nikada se ne javljaju popratni simptomi poput mučnine ili povraćanja, a ako i postoji blaga osjetljivost na svjetlo ili zvuk, ona nije izražena. Trajanje može varirati od samo trideset minuta do čak tjedan dana u komadu.
S druge strane spektra nalazi se migrena, značajno kompleksniji i intenzivniji neurološki poremećaj. Bol kod migrene je sasvim drugačijeg karaktera, najčešće se opisuje kao snažno, pulsirajuće ili kucajuće probadanje, kao da vam "srce lupa u glavi". U većini slučajeva, oko šezdeset posto, bol je jednostrana, koncentrirana na lijevu ili desnu stranu glave, često iza oka ili u području sljepoočnice. Intenzitet boli je umjeren do vrlo jak, a ono što je ključna razlika jest da migrena često potpuno paralizira osobu. Svaka fizička aktivnost, čak i najobičnije hodanje ili penjanje stepenicama, dramatično pogoršava bol, tjerajući oboljele da potraže spas u mračnoj i tihoj prostoriji. Dok napetosna glavobolja ometa, migrena zaustavlja život.
Najjasniji pokazatelj da se ne radi o običnoj glavobolji leži u pratećim simptomima koji su gotovo uvijek prisutni kod migrene. Uz jaku bol, javljaju se mučnina i povraćanje te izrazita preosjetljivost na vanjske podražaje. Svjetlost (fotofobija), zvukovi (fonofobija), pa čak i mirisi postaju nepodnošljivi. Kod otprilike jedne petine do četvrtine oboljelih, samom napadu boli prethodi takozvana aura. Riječ je o prolaznim neurološkim smetnjama koje se najčešće manifestiraju kao vizualni fenomeni poput bljeskova svjetlosti, svjetlucavih cik-cak linija ili privremenih slijepih točaka u vidnom polju. Aura može uključivati i trnce u rukama ili licu te poteškoće s govorom, a obično traje od pet minuta do sat vremena prije nego što nastupi razarajuća bol.
Što ih pokreće? Razlike u okidačima
Iako neka stanja poput stresa, dehidracije ili nedostatka sna mogu biti zajednički okidač za obje vrste glavobolje, postoje i specifični trigeri koji pomažu u njihovom razlikovanju. Napetosne glavobolje često su izravno povezane s fizičkom i emocionalnom napetošću. Dugotrajno sjedenje za računalom, loše držanje, napetost u mišićima vrata i ramena, škripanje zubima ili umor klasični su pokretači. S druge strane, migrena ima znatno širi spektar okidača koji su često biokemijske prirode. Kod žena su to vrlo često hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa. Okidači mogu biti i određene namirnice poput zrelih sireva, čokolade i prerađenog mesa, alkoholna pića, osobito crno vino, ali i jaki mirisi poput parfema, dima cigareta ili kemikalija te nagle promjene vremena. Vođenje dnevnika glavobolja može pomoći u prepoznavanju osobnih obrazaca i izbjegavanju specifičnih pokretača.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako se većina povremenih glavobolja može riješiti odmorom i analgeticima bez recepta, postoje situacije kada je posjet liječniku, po mogućnosti neurologu, neophodan. Stručnu pomoć potražite ako glavobolje postanu učestalije ili intenzivnije nego prije, ako se promijeni njihov uobičajeni obrazac ili ako vam za ublažavanje boli trebaju lijekovi više od dva puta tjedno. Prekomjerna upotreba analgetika može dovesti do takozvane povratne glavobolje, stanja u kojem lijek koji bi trebao pomoći postaje uzrok kronične boli. Također, ako glavobolje značajno narušavaju vašu sposobnost funkcioniranja na poslu, u školi ili u obitelji, vrijeme je za profesionalnu dijagnozu i izradu ciljanog plana liječenja, koji može uključivati i preventivnu terapiju.
Postoje i "crvene zastave", simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju jer mogu ukazivati na po život opasna stanja poput moždanog udara, aneurizme ili meningitisa. Odmah potražite pomoć ako doživite iznenadnu, eksplozivnu bol koju biste opisali kao "najgoru glavobolju u životu", ako je bol praćena povišenom temperaturom i ukočenim vratom, zbunjenošću, poteškoćama u govoru, slabošću jedne strane tijela ili iznenadnim gubitkom vida. Jednako je važno hitno se javiti liječniku ako se glavobolja pojavi nakon ozljede glave ili ako se bol značajno pogoršava pri kašljanju, naprezanju ili promjeni položaja tijela. U takvim situacijama odgađanje može imati ozbiljne posljedice.
Riješite se glavobolje bez lijekova - ovo su provjerene prirodne metode koje možete isprobati već sada!
Otvori KEKS Pay
