Naslovnica Lifestyle Idemo u školu

Indijci će učiti o sreći, hrvatski učenici o mentalnom zdravlju

Hrvatski međupredmetni sadržaj “zdravlje” posvećuje pozornost mentalnom zdravlju i vrlo je sličan engleskom kurikulumu
23. srpnja 2018. u 20:43 0 komentara 244 prikaza
učenici
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

U više od tisuću državnih škola indijskog New Delhija od danas se uvodi novi nastavni predmet - sreća!

Školska ploča Eksperiment u reformi školstva Škole će odlučivati o trajanju praznika, a prvašići će na nastavu nositi tablete

Učenicima od prvog do osmog razreda, ali i polaznicima dječjih vrtića, učenje o sreći bit će tjedna obveza kojoj će dnevno posvetiti do 40 minuta – sve kako bi stekli vještine prevladavanja destruktivnih emocija, razvijanja samosvijesti, samovrednovanja i u konačnici naučili biti “dobri ljudi”.

Na satu će meditirati

Takvoj je ideji predvodnik tibetanski budist i dobitnik Nobelove nagrade za mir, a zagovornici novog kurikuluma pojasnili su da će podučavajući djecu sreći u prvi plan istaknuti meditaciju, mentalne vježbe i aktivnosti kojima je cilj razvijanje mentalnog zdravlja, karaktera i osobnosti, kako bi u društvu konačno umanjili razinu stresa, tjeskobu i depresiju.

Boris Jokić Intervju Boris Jokić: Užasno pjevam, ne sviram, ali idem na svaki koncert

A upravo stres i depresija ključni su razlozi zbog kojih se i u engleske osnovne i srednje škole uvodi obvezni zdravstveni odgoj i to s nastavnom godinom 2020. Vladini su planovi jasni - zbog zabrinutosti sve većim problemom mentalnog zdravlja mladih, 1,4 milijuna djece koliko ih je u tim školama učit će kako prepoznati da se netko od njihovih vršnjaka ili oni sami bore s mentalnim zdravljem.

U tom će kurikulumu Englezi naglasak staviti i na tjelesno zdravlje, važnost zdrave prehrane kako bi ujedno spriječili i pretilost.

Bojana Svalina iz duše Prigrlite sve svoje emocije. One su samo putokaz

A gdje je Hrvatska u razvoju upravo ovakvih kurikuluma?

Od zasebnog kurikuluma sreće s naglaskom isključivo na samosvijest gotovo miljama smo daleko – nedostaju nam godine pripreme, ali i mentalne svijesti odraslih za potrebom uvođenja takvog predmeta, no od engleskog kurikuluma zdravstvenog odgoja koji naglasak stavlja na mentalno zdravlje ne zaostajemo mnogo.

škola po mjeri učenika Matematika se ne mora vježbati i nema ocjena

Barem ne po propisanom međupredmetnom sadržaju “zdravlje” čiji bi se sadržaj trebao implementirati u gotovo sve predmete osnovnih i srednjih škola, a čija bi primjena trebala početi u istoj školskoj godini kada i u Engleskoj, s primjenom reforme školstva.

Naš kurikulum bez “sreće”

Tako će naši osnovnoškolci svladati pojmove pomoći i samopomoći, kakva ona može biti, te kada je nužno zatražiti stručnu pomoć – no većinu vremena ipak će posvetiti samom zdravlju i tjelesnoj aktivnosti. Sreće kao pojma nema u našem kurikulumu. Naši učenici neće kao njihovi indijski vršnjaci učiti u školi da jedna loša ocjena nije neuspjeh, da nesavršenost u jednom predmetu nije negativna – štoviše, može biti prednost.

Jesu li zbog toga naše škole rušitelji samopouzdanja učenika?

Poreč Osjetljivi na ranjive Samohrani roditelji u Poreču imaju plaćen vrtić, terapije, a ako treba – i struju i stan

Nisu, odgovara Dubravka Miljković, psihologinja.

– Priča o samopouzdanju ima dva lica, a čini mi se da i mi počinjemo uviđati tu tamniju stranu, nazovimo je samopouzdanje bez pokrića. Naime, na zapadu se već 15 godina govori o zaglupljivanju djece – u ime njihovog samopouzdanja i samopoštovanja. Ako vi kao roditelj djetetu od rođenja podilazite, sve mu dopuštate i usput mu punite uši kako je najpametnije, najsposobnije i može sve, učitelj tada mora “dubiti na glavi” da bi vas malo prizemljio, a da pritom ne povrijedi vaše i djetetove osjećaje – kaže Miljković.

Nadodaje da je i našim učenicima nužan kurikulum “sreća”.

Ministrica Blaženka Divjak Reforma obrazovanja Ministrica Divjak: Posljednji u Europi uvodimo informatiku, a to su krive esktremne skupine

– Ne znam što se čeka s time. Istraživanja pokazuju da su sretni ljudi produktivniji i kreativniji na poslu, više zarađuju i imaju bolje poslove. Bolji su pregovarači, rjeđe se razvode, imaju više prijatelja i socijalne podrške, bolji imunosni sustav, zdraviji su i žive dulje. Uostalom, sretni ljudi spremniji su pomoći i bolje se suočavaju sa stresom. Dakle, vidi se koliko je zapravo korisno biti sretan – poručuje Miljković.

Da je sreća u školama nužna, mišljenja je i psihologinja Renata Čorić koja kaže da se sreća ne može podučavati samo na satu, nego i na školskim hodnicima i ne može isključivati odnos roditelja i svog školskog osoblja.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU

učenici
1 / 36
Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.