Na jesen će nešto manje od dvije tisuće učenika krenuti u školu po znatno izmijenjenim uvjetima i po novim kurikulima: s tabletom u školskoj torbi, u učionicama koje će imati, ako to škole požele, i dječje šatore, projektore, kamere, minilaboratorije, sportsku opremu, učiti po programu u kojem je izbačeno u prosjeku desetak cjelina koje su se do sada poučavale u fizici, biologiji, kemiji, tehničkom.
Jesu li oni sretnici ili nesretnici izabrani u minimalnom omjeru svoje generacije, kao eksperimentalna skupina, vidjet će se, no po njihovim iskustvima, eventualnim upozorenjima na određene propuste u gradivu ili izvođenju programa, reformirani sadržaj uvest će se u sve ostale hrvatske škole, bez iznimke, već sa školskom 2019./2020. godinom.
Zato je ova jesen izuzeto bitna, ne samo ministrici obrazovanja Blaženki Divjak, koja se mora okruniti titulom “reformatorice škola” kako bi opravdala, među ostalim, i politički angažman, već cijelom obrazovnom sustavu jer, upisujući novu generaciju učenika u prve razrede osnovnih škola, istovremeno ćemo imati stotinu prvašića koji neće znati pisati malim tiskanim slovima i tisuće onih koji će morati svladati tu vještinu, kako to stari obrazovni sustav predviđa, jer nisu obuhvaćeni reformom.
Oni će većinu satnice hrvatskog jezika provesti prepisujući duge tekstove, dok će se od prvašića koji su upisali reformirane škole na satu hrvatskog jezika očekivati da znaju sastaviti kratke tekstove – od maksimalno pet rečenica neopterećeni pravilima pisanja malih tiskanih slova. Sat će, kako prvašićima tako i svima ostalim osnovno i srednjoškolcima trajati 45 minuta, promjena neće biti ni u ukupnoj satnici – jer je reformirani sadržaj, zasad, unatoč brojnim kritikama, ostao vezan za vrijeme koje predviđeno za usvajanje gradiva.
Školama je na izbor dano da same odlučuju o trajanju praznika – pa tako ravnatelji učenika čije su škole na obali mogu ranije završiti sa školskom godinom, što znači da i ranije moraju započeti s nastavom. Ovogodišnji prvašići, čije su škole dio eksperimentalnog programa, u škole će, kao i ostali učenici “obuhvaćeni” reformom, svakoga dana nositi tablete. Dužni su voditi računa da su im baterije uređaja pune, no još uvijek nema jasnog odgovora hoće li nastavnici, na bilo koji način kažnjavati učenike koji su primjerice svoj “moderni školski pribor“ ostavili kod kuće.
No obveza nošenja tableta ne isključuje obvezu nošenja udžbenika i bilježnica. Budući da su prvašićima reformirane škole iz sadržaja izbrisana mala tiskana slova, to će vrijeme u satnici njihovi nastavnici morati utrošiti na poučavanje koncentriranog slušanja, pravilnog i uljudnog razgovora i učestalog i svakodnevnog čitanja.
U matematici će učenici prvih razreda podatke prikazivati piktogramima i jednostavnim tablicama, kreirat će nizove, uspoređivati i analizirati objekte iz okoline, a služit će se i novcem u sklopu brojeva do 20. Kao ni do sada, za učenike prvih razreda neće biti klasičnog usmenog ispitivanja, a na polugodištu neće biti zaključivanja ocjena.
– Vrednovanje mora biti kontinuirano, a sam razgovor s učenicima na svakom satu može rezultirati ocjenom. Nije nužno učenike posebno usmeno ispitivati, već to treba biti integrirano u proces poučavanja i učenja – poručili su u Ministarstvu obrazovanja.
Učiteljima je prepuštena odluka kada će primijeniti izvanučioničku nastavu, kao što će i sami birati koje će pjesme i glazbene igre učenici slušati na satu glazbenog. Sami biraju koliko će u kojem predmetu koristiti tablete, no zasad, najveća zbirka interaktivnih nastavnih materijala osigurana je za satove prirode.
Promjene i u V. i VI. razredima
Velika promjena, neovisna o eksperimentalnoj provedbi, očekuje sve učenike petih i šestih razreda diljem Hrvatske. Informatika im postaje obvezni predmet pa će oni, za razliku od prethodnih generacija, sada dva sata tjedno dulje boraviti u školama. Iz informatike neće biti domaće zadaće, a zbog novog obveznog predmeta, na satu tehničkog ukinut će se dvije teme koje su se obrađivale u sklopu tog predmeta: informatika i energetika.
Energetika, kao sadržaj izbačena je jer, procijenili su stručnjaci, nije primjerena za učenike petih razreda. Ta će se cjelina obrađivati u višim razredima. Učenici petih razreda čije su škole u eksperimentalnoj fazi potpuno će izokrenuti koncept učenja geografije – sada će započeti sa zavičajem i Republikom Hrvatskom, a to će gradivo učiti sve do kraja šestog razreda, nakon čega nastavljaju učiti o Europi, svijetu te u osmom razredu o svemiru.
Šenoa, Novak, Kolar, Cesarić, Kovačić, Jurić Zagorka na popisu su lektire koji je osvježen suvremenom svjetskom i hrvatskom produkcijom za učenike V. razreda u hrvatskom jeziku. No popis lektire više nije obvezujući, već je sastavljen tako da nudi izbor antologijskih, suvremenih i djela različitih žanrova (poetski, prozni i dramski tekstovi).
Jezično gradivo učenici neće učiti izdvojeno iz konteksta da bi se vrste riječi, padežni ili glagolski oblici razvrstavali u tablice ili da bi se u rečenici analizirala služba riječi, nego da učenik može stvoriti tekst na standardnom hrvatskom jeziku. Profesori, za razliku od kolega koji nisu u eksperimentalnoj primjeni reforme, morat će motivirati učenika da sastavi popis tekstova za čitanje, među kojima sada mogu biti i medijski i popularnokulturni tekstovi kojima su učenici svakodnevno okruženi i koji se njima posebno sviđaju.
Što se matematike tiče, učenici petih razreda više neće morati biti toliko usmjereni na rješavanje zadataka kojima je procedura sama sebi svrhom, ali će morati obrazložiti postupke i argumentirati svoje zaključke pri rješavanju zadataka. Budući da će većina profesora sama definirati što će i kako podučavati, ista je sloboda prepuštena i vjeroučiteljima.
Oni su zaduženi da na temelju ishoda biraju one sadržaje koje vode izgradnji, promišljanju i odabiru životnih vrijednosti koje, kako poručuju u Ministarstvu obrazovanja, i vjera sama želi ponudi čovjeku u svrhu pronalaženja i ostvarenja pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti i smisla života.
Uz učenike petih, promjenama su obuhvaćeni i učenici sedmih i osmih razreda, ali samo u tri školska predmeta: biologiji, kemiji i fizici. Štoviše, već je tri godine, prateći statistiku, sedmi razred učenicima među najtežima – tada imaju najviše popravnih.
I dok u fizici u sedmom razredu sadržajno neće biti većih promjena u odnosu na prethodnu generaciju, ono što se mijenja jest pristup poučavanju. Težište je postavljeno na istraživanje i praktičan rad pa će učenik biti obvezan u školskoj godini napraviti pet istraživanja. U kemiji više nema oštrih granica nastavnih sadržaja koji su se do sada podučavali unutar pojedinih grana kemije (opće, anorganske, organske i fizikalne kemije), već se svojstva i reakcije anorganskih i organskih spojeva poučavaju postupno – od jednostavnijih prema složenijima s obvezom izvođenja pokusa i istraživačke nastave.
I dok će učenici sedmih razreda morati znati opisivati makroskopska svojstva tvari (boju, miris, tvrdoću, reaktivnost..) te fizikalne i kemijske promjene koje nastaju njihovim međusobnim reakcijama, oni koji će se suočiti s reformiranim sadržajem, za razliku od prošlogodišnje generacije, više neće učiti kemijske simbole i formule kao ni zapise kemijskih jednadžbi. Taj se sadržaj odsad prebacuje u osmi razred.
Što se pak tiče učenika prvih razreda srednjih škola koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu “Škole za život”, oni će dosadašnji lingvistički pristup učenju i poučavanju hrvatskog jezika zamijeniti komunikacijsko-funkcionalnim pristupom, a uravnotežen im je omjer književnih i obavijesnih tekstova za čitanje. Nastavnici će ih morati poticati na kritičko promišljanje prema književnim i medijskim tekstovima, kao i omogućiti im raspravljanje o njima bitnim temama i žanrovima.
– Učitelj samostalno i autonomno bira sadržaje učenja i poučavanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda poštujući potrebe svakog djeteta – kazali su u Ministarstvu obrazovanja. Sadržaj engleskog jezika za srednjoškolce od jeseni je usmjeren na razvoj komunikacijske i međukulturalne kompetencije, a profesori se potiču da učenicima osiguraju suradnju s europskom zajednicom za škole eTwinning ili globalnom zajednicom Skype in the classroom kako bi učenici na autentičan način svladali jezik.
Za razliku od sadašnjeg nastavnog plana i programa prema kojem se uglavnom ponavlja gradivo iz osnovne škole, ali u širem opsegu, nastava povijesti u srednjoj školi postavljena je tematski. Broj tema je smanjen kako bi se obrađivale više sati.
Vrijeme za znanje i vještine
– Tako se postiže rasterećenje od memoriranja enciklopedijskih podataka, a osigurava vrijeme za razvijanje znanja i vještina. Nastavni sadržaji dijele se u dva razdoblja - predmoderna povijest te moderna i suvremena povijest u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu – objašnjavaju u Ministarstvu. Dapače, kažu, u svim razredima srednjoškolskog obrazovanja profesor mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti sadržaja hrvatske i svjetske povijesti (50:50).
Baš kao i osnovnoškolci, i srednjoškolci imaju nove obveze u fizici – svaki učenik u godini mora napisati pet istraživanja, a u kurikulu, u kojem se fizika sluša tri sata tjedno, učenik je dužan odraditi deset istraživanja. No učenici prvih razreda srednjih škola sada su u fizici, za razliku od prethodnih generacija rasterećeni mehanike fluida, koja se odsada uči u drugom razredu, a izbačeno je i gradivo mehanike krutog tijela. U kemiji srednjoškolci više neće učiti kvantno-mehanički model atoma, elektronsku konfiguraciju i atomske spektre, već je taj sadržaj, i do sada prezahtjevan, prebačen u sadržaj četvrtog razreda srednje škole. Umjesto toga učit će jednostavni kemijski računi, građa atoma i jednostavne reakcije pri fizikalnim i kemijskim promjenama tvari. Na biologiji nema bubanja napamet, rade se istraživanja.
Kakva, koja i koliko zanimljiva, ovisit će isključivo o nastavnicima i profesorima. Na njih je prebačen cjelokupan teret. I to bi, budimo iskreni, bila i pravedna raspodjela odgovornosti, da su nastavnici imali cijelu godinu za edukacije i pripreme i da su uostalom stvarno razumjeli što se od njih očekuje. Ovako su prepušteni vlastitom entuzijazmu i “šefičinoj potrebi” da izjavi: “Proveli smo reformu obrazovanja!”
A provest ćemo je na iskustvu učenika i profesora 46 osnovnih i samo 26 srednjih škola. A u Hrvatskoj je više od 400 srednjih i 800 osnovnih škola! Je li to doista dovoljan uzorak?
Najboljim učenicima i studentima dodijeljeni Oscari znanja
pa dobro, čemu potreba za provokacijom sa ćirilicom na naslovnoj slici članka? nakon toga uopće ne želim čitati članak. vi stvarno niste normalni