Naslovnica Kultura Knjige

Ostaci komunizma vide se i u današnjem Ustavu

U prepunom Novinarskom domu predstavljena je knjiga prof. Vladimira Mrkocija
15. ožujka 2017. u 12:24 7 komentara 416 prikaza
14.03.2017., Zagreb - Pred punom velikom dvoranom Novinarskog doma predstavljena je knjiga Kratka povijest komunizma za nekomuniste. Ivo Banac, Zlatko Hasanbegovic, Ivan Zvonimir Cicak, Josip Pavicic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Knjigu “Kratka povijest komunizma za nekomuniste” Vladimira Mrkocija toplo preporučujem hrvatskim političarima u izvršnoj vlasti kako bi mogli donijeti odluke koje će mijenjati društvene odnose, rekao je u prepunoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva saborski zastupnik i povjesničar Zlatko Hasanbegović. Sažetu sintezu komunizma objavila je Naklada Pavičić. Njen autor, zagrebački profesor povijesti rođen 1924. godine Vladimir Mrkoci umro je 24. veljače ove godine, ali je svoju jedinu samostalnu knjigu ipak vidio ukoričenu.

– Kada sam mu odnio knjigu oko Božića u Dom na Ksaveru, Mrkoci je rekao da mu je to najljepši dan u životu – rekao je Pavičić istaknuvši da je knjigu profesor počeo pisati još 1946. nakon što je kao član Antiboljševičkog bloka uhapšen i osuđen na jednogodišnji zatvor. Među promotorima knjige bio je i Ivan Zvonimir Čičak, Mrkocijev đak iz Treće gimnazij

– Profesor Mrkoci u meni je probudio interes za društvene znanosti. Govorio je izuzetno tiho, nikada nisam čuo da je povisio glas, a argumentacija mu je bila izuzetna. Treća gimnazija je imala odlične profesore, pa meni je engleski predavala grofica Gvozdanović. Kod profesora Mrkocija imao sam ocjene jedan i pet. Jedan za nestašluke, a pet za znanje. U knjizi “Kratka povijest komunizma” osjeća se da je pisana s gorčinom. Mrkoci je pisao o etabliranom zlu, o komunizmu koje su idioti poput Picassa ili Nerude glorificirali. Ova je knjiga pisana kao turistički vodič kroz sto godina komunizma. Istina, neke činjenice nisu točne, nas 71’ nisu slali na Goli otok, nego u Gradišku i Lepoglavu. Nisam siguran da je točna tvrdnja da je ponašanje jugoslavenskih komunista bilo najgore jer bi u tom slučaju mnogi od nas iz 71’ ili još dulje ležali u zatvoru ili nestali – rekao je Čičak posvjedočivši da se profesor Mrkoci još 1966. usprotivio njegovu izbacivanju iz škole, i to zbog školske zadaćnice koju profesori nisu mogli ni vidjeti.

Čičak je rekao da je to knjiga ne za nekomuniste, nego za neokomuniste. Predložio je prikupljanje članaka koje je preminuli profesor objavljivao na hrvatske teme u različitim časopisima i novinama, na što je Josip Pavičić rekao da već priprema objavljivanje još jedne knjige Vladimira Mrkocija.

Ugledni povjesničar Ivo Banac Mrkocijevu je knjigu nazvao izuzetno zanimljivom pohvalivši autora da je izuzetno dobro sažeo ključne epizode komunističke povijesti. Knjiga ga je podsjetila na knjigu Louisa Fischera “Bog koji je propao” iz 1949. Banac je pohvalio autorovu sveobuhvatnost, temeljitost, jasnoću, ali i citiranje brojnih izvora, od Solženjicina do Erenburga.

– Dobro je da je u središte knjige stavio događanja u Rusiji, od Lenjina do Gorbačova – rekao je Banac i zaključio da je hrvatska antikomunistička i disidentska literatura sada manje deficitarna.

Zlatko Hasanbegović prisjetio se pak da je 1990. godine u Danasu pročitao Mrkocijev tekst o ustanku u Srbu koji nije imao ideološku pozadinu, nego je bio srpska pobuna protiv Hrvatske. Hasanbegović je istaknuo da je Hrvatska Srb zamijenila Siskom u kojem se 22. lipnja, koji je državni blagdan, zapravo, nije dogodilo ništa.

– Knjiga “Kratka povijest komunizma” po svom je sadržaju banalna u smislu da iznosi općepoznate činjenice, ali je dobrodošla zbog odnosa u društvu. Njena kontroverznost krije se u 30. poglavlju zbog kojeg bi autor mogao dobiti etiketu revizionista jer se dotaknuo antifašizma koji je u Hrvatskoj neka vrsta toljage koju sam jako dobro sam osjetio – rekao je Hasanbegović. Po njemu je središnje pitanje knjige odnos prema komunizmu, a taj odnos može riješiti samo politika, a ne historiografija ni povjerenstva. No, po Hasanbegoviću, politička elita u Hrvatskoj intelektualno je lijena, a u znatnoj je mjeri i proizvod komunističke baštine.

– Ostaci komunizma u Hrvatskoj žive u dijelu Ustava, u popisu državnih blagdana i u podjeli političke i gospodarske moći – zaključio je Hasanbegović. •

Elipso

  • Avatar arhaika
    arhaika:

    demontaza zlocinackog sustava.

  • MaSpa:

    Ostaci komunističkog sklopa u današnjoj Hrvstskoj vidi se po tome sto je pola državnih praznika religijskog karaktera i sto se ne smije niti pod razno propitati svetost i bezgrešnost katoličke crkve..