carrie fishTajne sile: Potpuna i necenzurirana povijest Star Warsa, knjiga je koja svakom obožavatelju “Ratova zvijezda” pruža jedinstven pogled iza kulisa stvaranja jedne od najpoznatijih filmskih franšiza svih vremena. Autori Edward Gross i Mark A. Altman, iskusni novinari i stručnjaci za znanstvenu fantastiku, vode nas na putovanje kroz desetljeća, otkrivajući priče, anegdote i kontroverze koje su oblikovale ovu epsku sagu. Knjiga nije suhoparan prikaz činjenica, već živa usmena povijest ispričana glasovima onih koji su bili tamo – od glumaca i redatelja do tehničara i producenata. Originalno je objavljena 2021. godine, a kod nas je dostupna od prošlog tjedna, u izdanju Rockmarka.
Ideja za “Tajne sile” proizašla je iz dugogodišnje strasti autora prema “Ratovima zvijezda”. Edward Gross i Mark A. Altman, poznati po svojim detaljnim povijestima drugih popularnih franšiza (poput “Star Treka”, o čemu su napisali hvaljenu knjigu “The Fifty-Year Mission”), prepoznali su potrebu za sveobuhvatnim djelom koje bi istražilo nastanak i razvoj sage “Star Wars” iz perspektive njenih kreatora.
Proces stvaranja knjige bio je dugotrajan i zahtjevan. Autori su proveli godine prikupljajući materijale, intervjuirajući stotine osoba povezanih s franšizom. Rezultat je impresivna zbirka svjedočanstava koja pokrivaju sve aspekte “Star Wars” univerzuma – od originalne trilogije, preko prednastavaka, pa sve do Disneyevih nastavaka i televizijskih serija poput “The Mandalorian”. Knjiga detaljno opisuje kako su autori pristupili svakom intervjuu, s kojim izazovima su se susretali te kako su uspjeli dobiti ekskluzivne izjave od ključnih osoba, često i onih koje su rijetko davale intervjue. Poseban naglasak stavljen je na istraživanje arhivskih materijala, uključujući rane nacrte scenarija, produkcijske bilješke i osobne dnevnike sudionika. Autori su proveli sate i sate pregledavajući te materijale kako bi što vjernije rekonstruirali tijek događaja i prenijeli autentične priče. Knjiga donosi intervjue s ključnim figurama iz “Star Wars” svijeta, uključujući Georgea Lucasa: kreatora franšize, čije su vizije i (katkad kontroverzne) odluke oblikovale cijeli “Star Wars” univerzum, Harrisona Forda (Han Solo), čiji su izjave i sjećanja na snimanje originalne trilogije neprocjenjivi, Garyja Kurtza, producenta prva dva filma, koji nudi zanimljiv uvid u rane faze produkcije te Alana Deana Fostera, koji je romansirao prvi film i nastavak “Splinter of the Mind’s Eye” te govori o izazovima prenošenja Lucasove vizije u pisani oblik.
Osim ovih istaknutih imena, knjiga sadrži i brojne intervjue s manje poznatim, ali jednako važnim članovima ekipe, koji su svojim radom doprinijeli stvaranju magije “Ratova zvijezda”. Detaljno su opisani doprinosi scenografa, kostimografa, majstora za specijalne efekte, i mnogih drugih, čime se odaje priznanje svima koji su sudjelovali u stvaranju ovog filmskog fenomena. ”Secrets of the Force” organizirana je kronološki, prateći razvoj franšize od njenih skromnih početaka do globalnog fenomena. Knjiga je podijeljena na četiri glavna dijela. Prvi dio istražuje rane godine Georgea Lucasa, njegovu inspiraciju za “Star Wars” i izazove s kojima se suočavao pri realizaciji prvog filma. Saznajemo kako je Lucas od neuspjeha s filmom “THX 1138” došao do stvaranja “Američkih grafita”, a zatim i “Ratova zvijezda”. U ovom dijelu knjiga dublje ulazi u Lucasove filmske utjecaje, uključujući djela Akire Kurosawe i znanstvenofantastične klasike poput “Flasha Gordona”. Također, detaljnije se opisuje proces castinga te kako su relativno nepoznati glumci poput Marka Hamilla, Carrie Fisher i Harrisona Forda dobili uloge. Posebno poglavlje posvećeno je i razvoju scenarija te brojnim promjenama i revizijama koje je priča prolazila prije nego što je dobila konačan oblik.
George Lucas prešao je put od komercijalnoga neuspjeha eksperimentalnoga filma “THX 1138” za Warner Bros., preko zgrtanja novca za Universal Pictures ogromnom uspješnicom “Američki grafiti”, da bi mu na kraju studio odbio financirati novi film, fantastičnu sagu o dječaku, djevojci i svemiru. Pa se Lucas oslonio na Alana Ladda Jr., šefa produkcije 20th Century Foxa, kako bi dobio zeleno svjetlo za svoju međugalaktičku bajku. Unatoč slaboj potpori ostalih studijskih direktora, Laddie, kako su ga prijatelji zvali, odlučio je dati priliku mladome filmašu. No studijski glavešine nisu jedini koji su sumnjali u taj projekt. Čak je i Lucasov uski krug prijatelja te bivših kolega sa Sveučilišta južne Kalifornije, kojem su pripadali i filmaši Brian de Palma (koji je održavao audicije za “Carrie” istovremeno kada i Lucas za “Ratove zvijezda”), John Milius (“Conan Barbar”), Willard Huyck, Gloria Katz (“Indiana Jones i ukleti hram”) te Matthew Robbins i Hal Barwood (“Dragonslayer”), odbacio film nakon što su odgledali nedovršenu verziju. Jedino su Steven Spielberg i budući filmski kritičar Jay Cocks “nanjušili” da se ispod površine krije nešto više. Kasne sedamdesete ujedno su bile i savršeno vrijeme za eskapizam kroz fantastiku, s obzirom na pretrpljenu predsjedničku ostavku u Americi zbog skandala Watergate, kraj Vijetnamskoga rata, hladni rat sa Sovjetima te uspjeh miniserije “Korijeni” na ABC-ju, koja je bacila novo svjetlo na iskonski američki grijeh, ropstvo, tako što je prikazala taj užas novoj generaciji. Polagano se nazirala i tehnološka budućnost koja će transformirati Ameriku, poput osnivanja Apple Computersa, pojavljivanja popularnog kućnog sustava za videoigrice Atari 2600, prvoga putovanja svemirskoga šatla Enterprise (uz Boeingov zrakoplov), sve to dok se zemlja nosila s nestancima struje, newyorškim serijskim ubojicom na slobodi, visokim stopama zločina te nepodnošljivom energetskom krizom.
”Želio sam da ‘Ratovi zvijezda’ ljudima pruže dalek, egzotičan krajolik u kojem bi njihova mašta mogla slobodno lutati. Radi se o fantastici, mnogo bližoj braći Grimm negoli 2001. Glavni razlog za nastanak bio je taj što sam želio dati mladim ljudima iskren, cjelovit fantastični doživljaj – kakav je imala moja generacija. Mi smo imali vesterne, gusarske filmove, svašta sjajnog. ‘Ratovi zvijezda’ film su za dijete u nama”, kazao je Lucas.
”’Ratovi zvijezda’ ostvarili su nemoguće. Uspjeli su u tome. Nitko razuman ne bi bio povjerovao da i dalje postoji mjesto za bajke. U našoj kulturi nema mjesta za takve stvari. Ali postoji potreba; potreba da se ljudsko postojanje izrazi na mitološki način”, dodao je Harrison Ford, koji je glumio Hana Sola.
U drugom dijelu pratimo detaljan pregled snimanja i produkcije originalne trilogije, uključujući poglavlja o vizualnim efektima (“Light & Magic”), marketingu (“Early Bird Special”) i kontroverznom “Star Wars Holiday Specialu”. Ovaj dio knjige donosi brojne anegdote sa snimanja, opisujući izazove s kojima su se glumci i ekipa suočavali te kako su se nosili s pritiskom stvaranja nečeg potpuno novog i revolucionarnog u svijetu filma. Detaljno su opisane i lokacije snimanja, od pustinja Tunisa do ledenih prostranstava Norveške, te kako su te lokacije utjecale na vizualni identitet filmova. Posebno poglavlje posvećeno je glazbi Johna Williamsa, analizirajući njegov utjecaj na atmosferu i emotivni naboj filmova.
Lucasova najveća kreativna odluka pri oblikovanju scenarija za “Ratove zvijezda” bila je ta da u narativ namjerno uvede mitološku strukturu – klasično junačko putovanje koje je John Campbell u knjizi “The Hero with a Thousand Faces” prepoznao kao ono koje se učestalo pojavljuje u legendama, bajkama i pričama u cijelom svijetu. Lucas je upotpunio tu odluku natrpavajući priču mnoštvom arhetipskih likova sličnih onima koji se pojavljuju u narativima tradicionalnih priča diljem svijeta. Mnoštvo ljudi u toliko zemalja uspjelo se tako duboko povezati s “Ratovima zvijezda” upravo zbog Lucasove odluke da namjerno izgradi narativ oko tih univerzalnih prototipova i arhetipova iz klasičnih mitova. Svi mogu gledati film i u njemu naći nešto poznato.
”Izvorno sam htio snimiti film o Flashu Gordonu, uz skraćivanje, no nisam uspio dobiti prava na likove. Pa sam počeo istraživati te otkrio gdje je Alex Raymond (tvorac originalnog novinskog stripa “Flash Gordon”) dobio ideju. Otkrio sam da su ga nadahnula djela Edgara Ricea Burroughsa, pogotovo serijal ‘John Carter of Mars’. Pročitao sam ga, pa doznao da je Burroughsa inspiriralo znanstvenofantastično djelo ‘Gulliver on Mars’, koje je napisao Edwin Arnold, a objavljeno je 1905. godine. To je bila prva priča u tom žanru kojoj sam ušao u trag. Jules Verne približio se tome, no nikad nije osmislio junaka koji se bori protiv svemirskih stvorova ili se zabavlja na drugom planetu. Iz te ideje izrodio se potpuno novi žanr”, otkrio je Lucas. Zanimljivo je da je prije finalne verzije “Star Warsa” napravio četiri scenarija. Prva verzija imala je vrlo različit zaplet. Priča je uključivala generala Luka Skywalkera, a Darth Vader i Anakin Skywalker još nisu bili ista osoba. Glavni junak bio je Annikin Starkiller, a Jediji su se zvali “Bendu”. Do listopada 1975. činilo se da je pretprodukcija naišla na prepreke; Foxovi direktori zaustavili su proces i tražili smanjivanje budžeta na 7,5 milijuna dolara. Kao odgovor na to Lucas je počeo mijenjati scenarij da bi odgovarao budžetu. Kako bi umirio više sile, uspio ga je smanjiti na 7 milijuna. Zanimljivo je da je imao dvije različite postave za završnu verziju. Ovu koju znamo i drugu s Terri Nunn, Christopherom Walkenom i nekim drugim kao Lukeom. Čak je tražio da te dvije postave odmjere snage, pa pitao prijatelje za mišljenje.
”George je sastavio ekipu, nas troje. Čujem da ih je bilo još troje, u slučaju da mi nismo funkcionirali, a nismo se baš slagali. Pažljivo smo se odmjeravali. Harrison je znao vikati na mene jer nisam mogla odlučiti gdje želim jesti, Mark i ja zajedno smo pjevali jingleove, no bili smo sumnjičavi jedno prema drugome. Trebalo nam je tjedan dana da shvatimo zašto nas je George spojio”, prisjetila se Carrie Fisher, koja je glumila princezu Leiu.
Han Solo u prvom se scenariju pojavljuje kao ogromno zeleno čudovište sa škrgama i bez nosa, a tek poslije kao čovjek. Lucas je vjerojatno zamislio Sola kao mješavinu svih pomagača u književnosti i filmu, od Lancelota u legendama o kralju Arturu do Tonta u popularnoj kulturi, no tek je na kraju stasao u realiziranoga glavnog igrača. Do drugog scenarija Han je postao krupni tip koji nalikuje na Francisa Forda Coppolu. Iako pomalo komičnog izgleda, s drečavom odjećom i djevojkom zamorkom, trebalo ga je ozbiljno shvatiti. Lucas ga je poslije pretvorio u ciničnoga švercera i gledao ga kao Jamesa Deana, “kauboja u svemirskoj letjelici: jednostavna, sentimentalna i samodopadna”. To Han Solo odražava u prvom filmu, no u ostalima je postupno izmigoljio kao seksi Clark Gable.
Treći dio knjige, nazvan “Prequeli (1999. – 2005.)”, bavi se stvaranjem prednastavaka, od “Fantomske prijetnje” do “Osvete Sitha”, istražujući reakcije obožavatelja i kritičara. Knjiga detaljno analizira kontroverze oko uvođenja lika Jar Jar Binksa, kao i kritike upućene na račun glume i dijaloga u prednastavcima. Donosi i Lucasove odgovore na te kritike te njegovu viziju i razloge za određene kreativne odluke. Zasebno poglavlje bavi se i tehnološkim napretkom koji je omogućio stvaranje prednastavaka, s posebnim naglaskom na razvoj digitalnih efekata i CGI tehnologije. Detaljno se opisuje i proces stvaranja novih svjetova i likova te kako su se ti novi elementi uklopili u već postojeći “Star Wars” univerzum.
Nakon “Povratka Jedija” 1983. uslijedilo je mirno desetljeće u svijetu “Ratova zvijezda”. No potom su, početkom devedesetih, izbacili pregršt novih proizvoda, uključujući bestseler Timothyja Zahna, roman “Heir to the Empire”, a sve je kulminiralo posebnim izdanjem 1997. godine. Između tih događaja Lucas je poduzeo prve korake u snimanju dugoočekivane trilogije prednastavaka (premda su mnogi sumnjali da će to ikada dočekati). Rad na prednastavcima službeno je počeo 1994. godine. Iako je koncept postojao još od originalnih filmova, Lucas je pisanje scenarija za prvi film započeo u studenom te godine, a trebale su mu dvije godine da ga završi. Za razliku od originalne trilogije, prequeli su trebali sadržavati više kontinuiteta između pojedinih epizoda, što je značilo da prvi od njih mora postaviti temelje za preostala dva. Ta trilogija omogućit će Lucasu razvijanje tema ravnoteže i simbiotskoga odnosa čovjeka i prirode, kojih se dotaknuo u originalima. Uza sve to, pružit će mu priliku da ispripovijeda priču onako kako želi, bez upletanja studija, i da zabilježi kako je nedužni, mlađahni Anakin Skywalker postao mračni gospodar Sitha, Darth Vader.
Posljednji dio knjige fokusira se na Disneyevu eru “Ratova zvijezda”, analizirajući nastavke, samostalne filmove (poput “Rogue One”) i televizijske serije. Posebna pozornost posvećena je kreativnim razlikama između J. J. Abramsa i Riana Johnsona, redatelja sedmog i osmog nastavka, te kako su te razlike utjecale na razvoj priče i prijem filmova kod publike. Detaljno se analiziraju i reakcije obožavatelja na nove filmove i serije te kako je Disney pristupio nasljeđu sage “Star Wars”. Uključena su i poglavlja o budućnosti franšize te o potencijalnim novim projektima i smjerovima razvoja.
Jedna od ključnih karakteristika knjige njen je necenzurirani pristup. Autori se ne ustručavaju iznijeti i negativne kritike, kako one izrečene od obožavatelja tako i one koje dolaze od samih sudionika u stvaranju filmova. Knjiga je dostupna i kao audioizdanje. Neki dijelovi knjige, pogotovo oni koji se bave prednastavcima i nastavcima, sadrže oštre kritike i neslaganja s određenim kreativnim odlukama. To je posebno vidljivo u recenzijama na Audibleu, gdje neki slušatelji zamjeraju autorima pretjeranu kritičnost, pogotovo prema Disneyevim nastavcima, i subjektivnost u iznošenju mišljenja. Dublje se ulazi u razloge za kritike, analizirajući konkretne primjere iz filmova i serija koji su izazvali negativne reakcije. Autori su također intervjuirali stručnjake za filmsku teoriju i kritiku kako bi dobili širu perspektivu na kontroverze oko sage “Star Wars”. Detaljno se analiziraju i različite interpretacije njene priče i kako su se te interpretacije mijenjale tijekom vremena.
Otvori KEKS Pay
