Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Glazba

Depeche Mode - elektroničari kojima se i rockeri dive

Elektro-Morrison: Ništa od poznatih problema sa zdravljem Davida Gahana nije se osjećalo u nastupu; štoviše, djelovao je čvrsto, dijabolično i seksi
24. svibnja 2013. u 15:16 0 komentara 3 prikaza
Depeche Mode
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Kada je prije nekoliko mjeseci Depeche Mode objavio novi album “Delta Machine” jedan je, ne osobito naklonjen strani kritičar istaknuo kako je neobično, gotovo neprilično da elektroničari koriste riječ delta, koja bi, valjda, prvenstveno trebala biti u rječnicima bluesera. Možda bi to i stajalo da Depeche Mode nisu posve posebna skupina elektroničara, što se još jendom potvrdilo na izvrsnom koncertu koji su u održali u četvrtak u zagrebačkoj Areni.

Odmak od synth-popa

Naime, jedna od od tajni uspjeha i privlačnosti ovoga benda upravo jest i tome što su Depeche Mode zapravo punokrvan rockerski bend koji se služi elektronikom. S izuzetkom nekoliko ranijih albuma i pjesmuljaka tipa “Just Can’t Get Enough” koji pripadaju žanru klasičnog synth-popa (za koji je bio nazaslužniji originalni član Vince Clark koji je nakon debija otišao i osnovao Yazoo), Depeche Mode su već od kraja 1980-ih krenuli mračnijim stilovima i počeli sve otvorenije preuzimati obrasce klasičnih rockerskih i bluesy pjesama. Vrhunac toga tipa dogodio se pjesmom “Personal Jesus” s legendarnog albuma “Violator” (1990.), nastavilo se majstorski već na sljedećem albumu “Songs of Faith and Devotion” na kojem je bila “I Feel You”, itd. Obje su pjesme Depehe Mode izveli na prekjučarašnjem zagrebačkom koncertu, i te su izvedbe pripadale među vrhunce koncerta. Šteta je što su ovoga puta izostale “It’s No Good” i “Dream On”, ali to je već stvar ukusa; za račun pisca ovih redova glatko su u ime navedenih pjesama mogli biti izbačena “eurovizijska” intermezza Martina Gorea koji pjeva odlično, ali iz nekog drugog filma, manje zanimljivog u onome što nude DM.

Iako već tri desetljeća na sceni, bend je bio izuzetno žilav, čvrst i ništa od poznatih zdravstvenih problema Davea Gahana nije bilo ni u primislima; upravo obrnuto, djelovao je toliko svježe i karizmatično, dijabolično i seksi, da Gahana slobodno možemo smatrati elektro-verzijom Jima Morrisona. Ili barem elektro-Iggyjem Popom.

Puno razina

Koliko je svih ovih finesa svjesna zagrebačka publika, koja je pomalo pomodarski najbolje reagirala na najveće hitove, to je drugo pitanje. No, i to govori o kvaliteti benda koji je postigao masovnu popularnost sadržajem koji funkcionira na više razina.

 

REPERTOAR

1. Welcome to My World

2. Angel

3. Walking in My Shoes

4. Precious

5. Black Celebration

6. Policy of Truth

7. Should Be Higher

8. Barrel of a Gun

9. Higher Love

10. When the Body Speaks

11. Heaven

12. Soothe My Soul

13. A Pain That I’m Used To

14. A Question of Time

15. Secret to the End

16. Enjoy the Silence

17. Personal Jesus

18. Goodbye

Bis

19. Home

20. Halo

21. Just Can’t Get Enough

22. Feel You

23. Never Let Me Down Again

HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.