S očekivanim rastom kreditiranja od 10 posto Wüstenrot stambena štedionica ove će godine ući među osam najvećih kreditora stambenih potreba u zemlji. O razvoju stambenog kreditiranja za Večernji list govori član uprave Ivan Ostojić.
Kakve rezultate za ovu godinu kad je riječ o stambenoj štednji i plasiranim kreditima bilježi Wüstenrot stambena štedionica?
Fokus Wüstenrot stambene štedionice u ovoj je godini na financiranju stambenih potreba naših klijenata uz dugoročno održivo prikupljanje depozita. Drugim riječima, naglasak je na pojačanom kreditiranju stambenih potreba građana i taj segment našeg posla raste oko 10% u odnosu na 2015. U apsolutnim iznosima planiramo ovu godinu završiti s oko 210 milijuna kuna novih stambenih kredita, što je oko 5% svih stambenih kredita u Hrvatskoj ove godine, a u što ne ulaze krediti poslovnih banaka koji su posljedica konverzije kredita u CHF-u. Takav nas udio svrstava u 7-8 najvećih kreditora stambenih potreba u Hrvatskoj. Što se tiče stambene štednje, godinu ćemo završiti s oko 23.000 novih ugovora i oko 8000 polica životnog osiguranja.
Što očekujete za sljedeću godinu?
U sljedećoj godini očekujemo rast potražnje za stambenim kreditima na čitavom tržištu uz daljnje smanjivanje kamatnih stopa i na kredite i na depozite. Već ove godine primijetili smo trendove laganog oporavka tržišta nekretnina što je izravna posljedica rasta BDP-a i optimizma potrošača te smanjenja kamatnih stopa na stambene kredite.
Jedan od načina kako potaknuti mlade da ostaju ovdje jest da imaju posao i krov nad glavom
Ako se nakon Nove godine realizira i najavljena porezna reforma, koja bi trebala građanima povećati dio raspoloživog dohotka, pozitivni trendovi dodatno će ojačati, neovisno o negativnim demografskim kretanjima koji postaju sve veći problem i za društvo, a posebno za ekonomiju. Znatan potencijal vidimo u energetskoj obnovi stambenog fonda i rekonstrukciji postojećih nekretnina koje su dominantno građene prije 1990.
Je li štednja u stambenim štedionicama dobila na atraktivnosti s obzirom na vrlo niske kamatne stope na oročenu štednju u bankama?
Trenutačna situacija po pitanju kamatnih stopa na našem i na europskom financijskom tržištu samo je jedna faza nepredvidiva roka trajanja. Posljedice ove faze su da građani kao dominantni depozitari na našem tržištu drže oko 25 milijardi kuna na a vista računima u poslovnim bankama što je rezultat niskih prinosa na oročene depozite.
U Austriji je, primjerice, situacija još dramatičnija jer građani drže oko 50% svih svojih depozita na a vista računima, što je oko 110 milijardi eura. To je svakako blagodat u cjenovnom smislu jer praktički imate besplatne izvore kreditiranja, no istodobno je i ograničavajući faktor kod stambenog kreditiranja jer ne možete odobravati dugoročne kredite na rok od 20-25 godina iz kratkoročnih izvora koji su dnevno dostupni klijentima.
Budući da postotak državnih poticajnih sredstava ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite u bankama, smatrate li da će tako postavljen sustav održati dugoročnu stabilnost stambene štednje kao financijskog proizvoda?
Stambene štedionice u Hrvatskoj su u posljednjih 18 godina proživjele promjene kakve se primjerice u Austriji ili Njemačkoj nisu dogodile u 120 godina. Jedan od najvećih izazova na koje većina dosadašnjih Vlada nije ispravno reagirala izrazita je pravna nesigurnost i nagle promjene poslovnog okvira. To je jedan od ključnih razloga zašto Hrvatska još nije atraktivna stranim investitorima u mjeri u kojoj bi po potencijalima mogla biti.
Postojeći model poticanja stambene štednje postavljen je na granici minimuma potrebnog za razvoj sustava stambene štednje. Vlada koja je donijela takav zakon bila je primarno fokusirana na trošak državnog proračuna, a ne i na koristi koje sustav generira za društvo i građane. Malo je poznato da je danas svaki peti kredit u Hrvatskoj iz stambenih štedionica, da su kod nas kamatne stope fiksne na cijelo razdoblje otplate kredita što je cijelo tržište usmjerilo prema ponudi stambenih kredita s dugoročnim fiksnim kamatnim stopama.
Nepoznato je i to da je udio loših kredita u stambenim štedionicama gotovo šest puta manji od prosjeka tržišta i to na sada već vrlo ozbiljnom portfelju klijenata. Da su stambene štedionice odobrile više stambenih kredita u zadnjih 10 godina, danas ne bismo raspravljali o problemima i troškovima koji su posljedica konverzije kredita u CHF-u niti bi postojala potreba političkog angažiranja građana koji svoj politički program temelje na konfliktu s financijskim sustavom.
>> Krediti do 25 tisuća eura samo uz mjenice i zadužnice kao osiguranje
