Kad je svojedobno silno utjecajna gospođa de Staßl za Goetheova “Werthera” rekla da je to “djelo koje ubi više muškaraca nego što bi ih mogla ubiti najljepša žena”, sažeto je formulirala dvije stvari.
Njemačka u suzama
Činjenicu da je roman izazvao brojna samoubojstva (te su pojedini gradovi knjigu povukli iz prodaje, a neki su zabranili njezino tiskanje), a istodobno je sugerirala i jednu od glavnih oznaka vremena u kome se djelo pojavilo: čuvstveni odnos prema svijetu, “doživljavanje i spoznavanje iz dubine srca”.
Zanimljivo je tako da je “Werthera” strastveno iščitavao i Napoleon – na svom osvajačkom pohodu na Egipat! Goetheova priča o ljubavi mladog čovjeka prema prijateljevoj zaručnici i poslije ženi, s tragičnim završetkom i sva natopljena sentimentalnošću, kroz koju se provlači i protest protiv društvene diskriminacije, na različite je načine odjeknula među suvremenicima.
Njemačka, a vrlo brzo i sav kulturni svijet koji je dobio prijevode, guši se u potocima suza, književnost, slikarstvo, glazbu zagušuju motivi Werthera, a široka publika oponaša Goetheove junake u svemu, pa čak i u načinu odijevanja. Muškarci tako počinju nositi u zbilji (kao Werther u romanu) modri jahaći frak s mjedenim gumbima, žutim prslukom i hlačama te visokim čizmama sa smeđim rubovima.
Ta moda došla je u ono vrijeme iz Engleske, i bila je neka vrsta protesta protiv napirlitanosti i ukočenosti rokokoa. Kako je i sam Goethe nosio tu odjeću po dolasku u Weimar, počeo se tako odijevati i cijeli dvor skupa s vojvodom Karlom Augustom, koji je druge ljude znao inače nazivati Goetheovim majmunima. Žene su dakako slijedile Lottinu modnu liniju: dugačka bijela haljina s visokim strukom, kratkim rukavima i dubokim izrezom, a na njoj svijetlocrvene vrpce.
Hrvati čitali original
Goetheovo stvaralaštvo hrvatska je kulturna publika u 19. st. primala uglavnom na izvornom jeziku, pa se time tumači relativno kasno objavljivanje prijevoda. Tako su “Jadi mladoga Werthera” prvi put tiskani 1931. godine u prijevodu M. Cihlara Nehajeva, ali se od tada pojavilo nekoliko izdanja s različitim prevodiocima.
Među njima su I. V. Lalić, I. Hergešić (iz čije smo studije preuzeli većinu podataka), S. Slamnig, Vera Čičin-Šain (čiji prijevod smo koristili u našem izdanju), a najnoviji je prijevod S. Mutaka, tiskan prije koju godinu.
Otvori KEKS Pay
