Naslovnica Enciklopedija Biografije

Marin Srakić

Za svećenika je zaređen 6. ožujka 1960. Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je 2. veljače 1990. pomoćnim biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije, a zaređen je za biskupa 24. ožujka.
01. prosinca 2016. u 00:00 0 komentara 232 prikaza
Marin Srakić
Pogledajte galeriju 1/3

Rođen je 6. srpnja 1937. u Ivanovcima, danas predgrađu Đakova, od oca Marka i majke Kate, rođene Orešković.

Pohađao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu, a ispit zrelosti položio na liceju Visoke bogoslovne škole u Đakovu, gdje je upisao studij teologije. Nastavio ga je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao.

Nakon diplomskoga studija postigao je licencijat iz teologije na KBF-u, a na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu postigao je doktorat iz moralne teologije.

Za svećenika je zaređen 6. ožujka 1960. te i slijedeće godine bio je duhovni pomoćnik u Slavonskome Brodu. Potom do 1965. upravitelj župe Podravski Podgajci. Do 1967. te u razdoblju od 1970. do 1973. bio je odgojitelj u đakovačkom Bogoslovnom sjemeništu.

Za njegova rektora imenovan je 1977. i u toj službi ostao slijedećih 12 godina.

Na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu, kasnije Teologiji, područnome studiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predavao je prije odlaska u Rim -1966. i 1967. godine, a od 1970. bio je profesor moralne teologije.

Marin Srakić
1 / 3

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je 2. veljače 1990. pomoćnim biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije, a zaređen je za biskupa 24. ožujka.

Obavljao je službu generalnog vikara. Veliki je prepošt Stolnoga kaptola đakovačkog i srijemskog. Biskupom koadjutorom biskupije đakovačke i srijemske imenovao ga je papa Ivan Pavao II. 10. veljače 1996. Preuzeo je službu biskupa ordinarija 6. veljače 1997.

Biskup Srakić izabran je u listopadu 2007., na Plenarnome zasjedanju HBK u Gospiću, za novoga predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, po isteku dva mandata dotadašnjemu predsjedniku, zagrebačkome nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, jedinome kardinalu u Hrvatskoj. Srakić je bio član Stalnog vijeća HBK, a po izboru je postao i njegovim predsjednikom.

Do kraja petogodišnjega mandata bio je i predsjednik Pravne komisije HBK te predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja. Komentiralo se kako je izabran kao pripadnik srednje struje koji će na okončanju mandata imati 75 godina i poći u mirovinu, a to će razdoblje "umjerenjaka" dati priliku da se reorganiziraju oni koji to nisu.

Po ocjenama mnogih Srakić je odmah počeo provoditi politiku odmicanja Katoličke crkve od HDZ-a. Neki su već bili vidjeli gašenje utjecaja kardinala Bozanića i njegovu eliminaciju.

Postao je Srakić prvi hrvatski nadbiskup i prvi predsjednik HBK koji je posjetio bivši logor u Jasenovcu i tu jasno osudio  politiku NDH i ustašku ideologiju.

Istodobno, u nekoliko navrata tražio je oslobađanje Branimira Glavaša i pozitivno govorio o njegovu političkom djelovanju.

Ne treba zaboraviti kako je još ranije, 2006. godine, kada je Glavaš u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj štrajkao glađu, u posjet mu došao biskup i tražio da počne uzimati hranu. Među 23 potpisa apela Ustavnome i Vrhovnome sudu, od kojih je u prosinca 2006. traženo da se Glavašu onogući obrana sa slobode, bila su imena četvorice hrvatskih biskupa – Želimira Puljića, Mile Bogovića, Valentina Pozaića i - Marina Srakića. 

Njegova biskupija je 18. lipnja 2008. postala nadbiskupija i središte metropolije, a biskup Marin Srakić nadbiskup i slavonski metropolit. Nadbiskupija od tada nosi ime Đakovačko-osječka nadbiskupija, a metropolija obuhvaća Đakovačko-osječku nadbiskupiju sa sjedištem u Đakovu te Požešku sa sjedištem u Požegi i Srijemsku biskupiju sa sjedištem u Srijemskoj Mitrovici.

Dvije biskupije - Đakovačka i Srijemska - koje su bile ujedinjene pod jednim biskupom još od 1773. godine, ponovno su razdvojene u dvije samostalne biskupije čija granica je ujedno i državna granica Republike Hrvatske.

Budući da je Osijek najveći grad nadbiskupije, središnja župna crkva sv. Petra i Pavla proglašena je konkatedralom, a konkatedrala u Srijemskoj Mitrovici - katedralom Srijemske biskupije. Dosadašnji generalni vikar za Srijem i pomoćni biskup Đuro Gašparović postao je tada srijemski biskup.

Nadbiskup Marin Srakić odmah nakon navršenih 75 godina ponudio je odreknuće od pastoralne uprave Nadbiskupijom.

Papi Benediktu XVI. poslao je tog srpnja 2012. pismo u kojemu mu je svoju službu stavio na raspolaganje jer je navršio kanonsku dob od 75 godina. U različitim prigodama molio je poglavare da se požure s imenovanjem njegova nasljednika

Papa Franjo prihvatio je njegovo odreknuće od službe zbog navršene kanonske dobi za umirovljenje 18. travnja 2013. godine. Na njegov 76. rođendan 6. srpnja 2013. ustoličen mu je nasljednik nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, a on je umirovljen nakon 23 godine svoje biskupske službe.

Josip Bozanić Kardinal, nadbiskup zagrebački Josip Bozanić branimir glavaš Pravnik, osnivač HDZ-a i HDSSB-a, zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš
Financije
Vrhunska edukacija
Kako primijeniti EXCEL® na konkretnim poslovnim zadacima?

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.