Vlada je odustala od produljenja blokade cijena goriva, a posljednica je poskupljenje koje će građane danas zateći na benzinskom crpkama. Na telefonskoj sjednici donesena je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prema kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom sedmodnevnom razdoblju, s ograničenom maržom od 0,65 kuna po litri za dizelsko i benzinsko gorivo te 6,20 kuna po kilogramu smjese propana i butana za boce, odnosno 2,80 kuna po kilogramu za velike spremnike. Nove cijene vrijedit će sljedeća dva tjedna, a iznosit će 11,10 kuna za litru benzinskog goriva, što je porast za 38 lipa, te 13,44 kuna po litri za dizel, odnosno 1,14 kuna više nego dosad. Cijena plavog dizela fiksirana je na 8,49 kuna po litri. Cijena ukapljenog naftnog plina za spremnike iznosi 10,11 kuna po kilogramu, što je porast od deset lipa, odnosno 14,36 kuna po kilogramu za boce, što je poskupljenje od 42 lipe.
Da nema mjera Vlade i da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na razini premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, benzin bi danas stajao 12,91 kunu, a dizel čak 15,42 kune, podsjećaju u Vladi. Ukapljeni naftni plin bi bio oko dvije kune skuplji.
– Vlada je svojom prošlotjednom intervencijom fiksiranjem cijena naftnih derivata spriječila porast cijena, čime smo zadržali niže cijene za naše građane i gospodarstvo te osigurali da ovotjedni rast cijena bude niži nego što bi bio prošlotjedni – pojašnjavaju u Vladi.
Stručnjak za energetiku s kojim smo razgovarali kaže da je Vlada očito odlučila da joj je dosta formiranja cijena, a tim potezom ide na ruku malim distributerima naftnih proizvoda. – Ostavili su plavi dizel za ribare i poljoprivrednike jer je to važno za gospodarstvo, a građanima je ostavljeno da sami odluče hoće li se voziti ili ne. Poskupljenje dizela posljedica je štrajkova u rafinerijama u Francuskoj koji je poremetio skladišne kapacitete, što je imalo i psihološki efekt. Osim toga, većina proizvodnje električne energije koja je bila na plin prešla je na dizel pa je porasla i potražnja za dizelom, a posljedica je poskupljenje – kaže i dodaje da to pokazuje koliko je i za formiranje cijena derivata važno da država ima barem jednu rafineriju.
U Austriji je cijena Eurosupera 95 danas iznosila 1,786 eura, a dizela 2,048, u Njemačkoj 2,012 i 2,156 eura, u Mađarskoj 1,224 i 1,634 eura, u Italiji 1,698 i 1,883, u Sloveniji 1,389 i 1,659 eura... U Švedskoj je litra Eurosupera 95 stajala 2,161 eura, a dizela 2,561. Najjeftiniji Eurosuper 95 može se kupiti u Mađarskoj, a najjeftiniji dizel na Malti za 1,210 eura.
VIDEO Gužva na benzinskim postajama i u Šibeniku
Stizu izbori? Sad bu vladajucakasta objasnila kak nam je bez njih koma