Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Vlada Dinu predala Turcima, novi vlasnik Caliskan Kömür

Turska kompanija skrivala se iza prije najavljenog kupca, švicarskog United Energy Commoditiesa
02. kolovoza 2012. u 22:27 26 komentara 20 prikaza
'20.08.2009., Krk - U postrojenju Dina Petrokemije u Omislju na Krku jutros oko 5 sati dogodile su se dvije eksplozije zbog mehanickog kvara i curenja etilena u postrojenju. Srecom, u nesreci nije bil
Foto: 'Pero Lovrovic/Vecernji list'

Iza Švicaraca skrivaju se Turci. Umjesto švicarskog United Energy Commoditiesa, novi vlasnik omišaljske Dina Petrokemije trebala bi postati turska kompanija Çaliskan Kömür, Ključni uvjet za to dogodio se na jučerašnjoj sjednici Vlade, donošenjem odluke o davanju državnog jamstva na iznos od 5 milijuna eura koje bi ta kompanija trebala uplatiti Dini za isplatu dijela zaostalih plaća radnika omišaljskog poduzeća. Tako je sapunica o pokušaju spasa posrnulog petrokemijskog poduzeća na Krku dobila bizaran nastavak. Jer, kako je na sjednici Vlade priopćio ministar financija Slavko Linić, upravo je ta tvrtka stajala iza švicarskog UEC-a. – Radi se o ozbiljnom investitoru, provjerili smo. To je ugledna obiteljska tvrtka koja je osnovana sa 35 milijuna dolara temeljnog kapitala i godišnje obrne čak 75 milijuna eura. Bave se trgovinom, metalima, ugljenom, transportom, energetikom i turizmom – rekao je Linić.

Vlada ulaže 55 mil. eura

Doduše, isti čovjek još prije nekoliko tjedana tvrdio je i kako je švicarska tvrtka ozbiljan, provjereni investitor koji će pokrenuti proizvodnju, a mediji su potom otkrili kako je riječ o tajnovitoj trgovačkoj tvrtki koju su deset mjeseci ranije osnovali australski korporativni odvjetnik i jedan ruski menadžer. Sada ispada da su se iza njih zapravo skrivali Turci, inače specijalizirani za trgovinu ugljenom. Iskustva u petrokemiji nemaju, no do kraja rujna trebali bi pokrenuti proizvodnju u Dini te kasnije osigurati dugoročno stabilno poslovanje tvrtke.

Svoje povjerenje u sposobnost Turaka da, usprkos očitom nedostatku referenci, u tome uspiju, Vlada je iskazala preuzimajući jasne financijske obveze. Obvezala se posredovati u pregovorima o otpisu dijela duga Dine poslovnim bankama te jamčila da će Hrvatska elektroprivreda otkupiti Dinino zemljište za LNG terminal za minimalno 29,5 milijuna eura. Pojednostavnjeno, jučerašnjom odlukom Vlade država se obvezala otpisom dugova i otkupom imovine u oporavak Dine uložiti oko 55 milijuna eura, i još dala jamstvo za 5 milijuna eura koje mora dati investitor.

Problematična odluka

Takva odluka problematična je iz više razloga. Ponajprije zato što prisiljava HEP da snosi dio cijene restrukturiranja Dine. Naime, u projiciranu minimalnu otkupnu cijenu zemljišta uključeno je i 6 milijuna eura, koliko je Dini potrebno da podmiri ostatak svojih dugova radnicima. No, nejasno je temeljem koje pravne osnove bi HEP to trebao platiti. Jedina osnova za podnošenje ponude može biti procjena vrijednosti zemljišta. Izradu takve procjene HEP je naručio od poznate međunarodne konzultantske tvrtke CB Ellis i ona bi trebala biti gotova za nekoliko tjedana.

Što ako CB Ellis vrijednost zemljišta procijeni manjim od Vladinih 29,5 milijuna eura? Veća ponuda tada bi mogla biti okarakterizirana kao kazneno djelo. HEP bi vjerojatno zemljište dobio jeftinije da je Dina otišla u stečaj, no upravo to je aranžmanom spriječeno. Takav scenarij najviše odgovara onima koji bi stečajem najviše izgubili. U slučaju kad u stečaj idu dionička društva to su dioničari, a najveći među njima i dalje je Robert Ježić.

5 milijuna eura novi vlasnik dat će za

5 milijuna eura novi vlasnik dat će za isplatu zaostalih plaća radnicima, no Vlada je za to izdala jamstvo

55 milijuna eura će otpisom dugova te kupnjom zemljišta za LNG terminal Vlada uložiti u Dina Petrokemiju

15 milijuna eura novi vlasnik uložit će u pokretanje proizvodnje i kupnju potrebnih sirovina

Ništa od rasta BDP-a Ministar f

Ništa od rasta BDP-a

Ministar financija Slavko Linić predstavio je jučer glavne smjernice ekonomske i fiskalne politike do 2015. godine. Napomenuo je da ove godine nije realno da se ostvari prvobitna Vladina prognoza rasta BDP-a od 0,8 posto i kako je novi cilj Vlade ostvariti nultu stopu rasta u 2012. Ali, prema Liniću, BDP bi već iduće godine trebao rasti 1,8 posto, 2014. tri posto, a za 2015. predviđa ambiciozan rast BDP-a od čak 3,5 posto. Iako su najavljivali veće smanjenje, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2013. pada samo jedan posto – sa 13 na 12 posto. (M. Špoljar/VLM)

Ušteda od 850 milijuna kuna Vla

Ušteda od 850 milijuna kuna

Vlada planira u idućoj godini smanjiti troškove za plaće državnih činovnika za dodatnih 850 milijuna kuna.

Još više za subvencije

U 2013. Vlada planira na subvencije potrošiti 6,2 milijarde kuna, što je 691,8 milijuna više u nego ove godine. Razlog su obveze prema brodogradnji.

Arena Centar
LJETO ZA DJECU U ARENA CENTRU
Idealno rješenje za zagrebačke vrućine

A1 izdvaja za Vas

  • Ugo Kajvez2:

    Nadamse da će jednog dana odgovarati zbog ovog i PLIVE dakako .............................

  • chemica:

    Ono što HDZ uništi, sto pametnih ne mogu popraviti.

  • Ugo Kajvez2:

    Uglavnom linić i SDP se primili starog posla, ................... uništenje i predaju državu strancima ................ tko se sjeća PLIVE ?? ................. ista priča se ponavlja ...........