– Formaliziranje naše suradnje velik je iskorak, ovo je problem koji nadilazi granice svake od naših zemalja. Banke u onim državama koje im to dopuštaju na slične načine koriste lošu regulativu u vlastitu korist, a na štetu građana – istaknula je Petra Rodik, članica upravnog odbora Udruge Franak u povodu potpisivanja sporazuma o suradnji s Udruženjem Franak iz BiH i Udruženjem bankarskih klijenata Efektivom iz Srbije.
Sumnjive kamatne stope
Razmjenjivat će pravna iskustva i pomagati se u pravnoj borbi čiji je cilj razvijanje dugoročne strategije za održivi bankarski sustav u zemljama zapadnog Balkana. Potpisivanje sporazuma simbolično su organizirali u zagrebačkoj Kući ljudskih prava te ustvrdili da banke koje su ušle na naša tržišta djeluju po sličnom modelu koji je i doveo do sličnih problema. Najveći su neprimjereno korištenje valutne klauzule i proizvoljna promjena visine kamatnih stopa. No, dok je ročište za prvu kolektivnu tužbu u Hrvatskoj, koju su Franak i udruga Potrošač zajedno podigli protiv osam banaka, sazvano za 4. srpnja, u Srbiji su prije nekoliko mjeseci u pojedinačnim parnicama već donesene četiri prvostupanjske presude u korist korisnika kredita.
– Za razliku od Hrvatske, Središnja banka Srbije već je lani u prosincu donijela odluku da banke moraju transparentno, a ne proizvoljno određivati visinu kamata. No, daleko od toga da je to kraj procesa – rekao je Dejan Gavrilović, predsjednik Efektive. Tužbe koje su u prvom stupnju dobili bankarski klijenti u Srbiji, proizlaze iz kršenja Zakona o zaštiti potrošača, ali i Zakona o obligacijskim odnosima koji je vrlo sličan našem Zakonu o obveznim odnosima.
Dug samo raste
U Hrvatskoj je najviše korisnika kredita u švicarskim francima, čak 100 tisuća, u BiH ih je svega nekoliko tisuća, jer ih je ondje odobravala samo tamošnja Hypo banka, dok ih je u Srbiji oko 30 tisuća, trećina ukupnih stambenih kredita. Branka Lukačević-Gregić iz Udruge Franak podsjetila je da su dužnici, koji su 2006. podigli kredit od oko 700 tisuća kuna u švicarskim francima, danas još uvijek dužni oko 850 tisuća kuna, jer se zbog deprecijacije franka povećala glavnica.
Borise, Hrvati su mogli i u Kunama uzeti kredit.