Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Samo u Letoniji stambeni krediti skuplji nego u Hrvatskoj

Udio loših kredita pao je u 9 mjeseci na 14,7%, no stopa pada kredita stanovništvu u nas je i dalje značajna, a gora je jedino Velika Britanija.
08. prosinca 2016. u 15:00 1 komentara 251 prikaza
banke
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Samo su hrvatske i estonske banke među novijim članicama EU dosegnule EBRD-ov maksimalan indeks reformi u bankarstvu, što znači da su uspostavile solventne privatne banke, sposobne zadovoljiti potražnju za kreditima, adekvatan stupanj konkurencije i usklađenost s međunarodnim propisima koji uređuju područje bankarstva, ističe se u novoj analizi Hrvatske udruge banaka.

Podaci za prvih devet mjeseci poslovanja ove godine pokazuju i da smo još među zemljama s najvećim padom kreditiranja, no konačno se primjećuje blagi oporavak kreditne aktivnosti. Tehnički, u rujnu je Hrvatska imala pad kredita stanovništvu 5,2% na godišnjoj razini, zbog troška konverzije i tečajnih razlika. No, anulira li se taj utjecaj, plasmani su na lanjskoj razini pa čak i u malom plusu. Stoga su u trećem kvartalu i neto kamatni prihodi rasli 5,8% u odnosu na isto razdoblje lani, dok su se neto prihodi od provizija i naknada povećali čak 26%.

Sandro Sever U RALJAMA BANAKA Dug od 12.000, uz troškove, došao na 29.000 kn Najveću dobit imala je Zaba, 1,41 mlrd. kn REZULTATI 27 hrvatskih banaka u 9 mjeseci ostvarilo 4,96 milijardi kuna prije poreza Matteo Renzi UGROŽENE I BANKE 'Talijansko ne reformama velika je prijetnja opstanku eura i EU'

Istodobno su operativni troškovi i amortizacija smanjeni 1,7%. Popravila se i kvaliteta plasmana; udio loših kredita je 14,7%, najviše zahvaljujući prodaji loših plasmana trećim osobama, ali i konverziji “švicaraca”.

Banke su poboljšale profitabilnost: povrat na aktivu iznosi 1%, a povrat na kapital 7%, što ih svrstava u prosjek EU. Ukupna je neto dobit dosegnula 4 mlrd. kn. Depoziti građana veći su 1,9 mlrd. kn, s prosječnom međugodišnjom stopom rasta 1,1%, dok su depoziti poduzeća veći 5,8 mlrd. kn, sa stopom rasta 21,3%. Kombinacija rasta depozita i slabe potražnje za kreditima omogućava razduživanje u inozemstvu te je udio inozemnih u ukupnim izvorima pao na povijesni minimum – 8,9%, što je pridonijelo i smanjenju bruto vanjskog duga.

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite u silaznoj su putanji i trenutačno su bliže 2% nego 3%, ispod gornjeg intervala eurozone. Veće kamate imaju Cipar, Grčka i Malta. Kad su posrijedi krediti, s prosjekom od 4,6% na nove stambene kredite među najskupljima smo u eurozoni i gora je jedino Letonija, no zato su nam kamate na potrošačke kredite među najpovoljnijima, prosjek je 6,34%. Kamate na kratkoročne kredite tvrtkama s prosjekom 3,73% unutar su intervala eurozone i veće imaju Grčka, Cipar, Irska i Letonija, no nepovoljniji smo po kamatama na dugoročne kredite tvrtkama.

>>Banke prodale 16 mlrd. kuna loših kredita

>>Javni dug pao šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • glupost:

    LETONIJA, sta je to, gdje je to, koga to interesira, dali se to uopce pise tako intenacionalno ??? koju ona ulogu igra na trzistu ??? isto kao HR....