Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Prosječna bruto plaća u Češkoj 1332 eura, u Poljskoj 1212, u Hrvatskoj 1187 eura

Od recesije stvoreno 150.000 novih radnih mjesta, 20.000 u turizmu, 15.000 u trgovini, a samo 6000 u prerađivačkoj industriji
10. siječnja 2020. u 09:37 11 komentara 1052 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Nakon Češke koja nas je ranije gurnula na treće mjesto, i Poljska je tijekom pošle godine uspjela potisnuti Hrvatsku na četvrto mjesto kad je riječ o iznosu prosječne bruto plaće.

David Malpass STANJE U GOSPODARSTVU Svjetska banka povisila procjene hrvatskog rasta u 2019. i 2020.

Česi su u listopadu isplatili 1333 eura prosječne bruto plaće, Poljaci 1212 eura, dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 1187 eura. Slovenija i dalje vodi s 1742 eura prosječne plaće, no Česi je sustižu, a Hrvatskoj pušu za vratom Slovačka (1132 eura) i Rumunjska (1071 euro) koje bi nas, s obzirom na brzinu rasta plaća, mogle preteći do kraja ove godine. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je 6496 kuna te je u godini dana porasla 215 kuna, odnosno 3,4 posto. Rast plaća u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj lani je bio dvoznamenkast.

IT sektor svijetla točka

Većina ostalih tranzicijskih zemalja raste brže od Hrvatske, što se na kraju vidi i po plaćama koje prate ostale gospodarske pokazatelje. U Hrvatskoj se godinama najviše traži slabije plaćena radna snaga sa srednjom stručnom spremom ili kvalifikacijom za rad u uslužnom sektoru, u skladu s velikom oslonjenosti ekonomije na turizam i usluge. Od izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno oko 150 tisuća novih radnih mjesta, od čega njih oko 25 tisuća u građevini, oko 20 tisuća u turizmu, 15 tisuća u trgovini, deset tisuća u zdravstvu, a samo 6000 u prerađivačkoj industriji. Dobra je vijest da je oko deset tisuća više radnih mjesta u komunikacijsko-informacijskoj djelatnosti, u što ulazi propulzivni IT sektor.

Hrvatska narodna banka analizirala je utjecaj promjene strukture zaposlenika na prosječnu plaću i pokazalo se da bi prosječne plaće bile oko pola postotnog poena više da se novo zapošljavanje nije koncentriralo u slabije plaćenim djelatnostima. U razdoblju od 2015. do 2018. bruto plaća u Hrvatskoj prosječno je rasla po stopi od 3%, a kada se gledaju naknade po zaposleniku, koje govore o pojedinačnom trošku zaposlenika prema podacima iz nacionalnih računa i čiji je obuhvat veći od bruto plaće, HNB ističe da su nakon krize naknade po zaposlenom prosječno ostvarivale godišnji rast od 0,8%.

Fina FINA Otvoreno 5.914 trgovačkih društava i obrta u 2019. putem servisa Hitro.hr

Prema analizi središnje banke, od 2015. do 2018. zaposlenost se najviše povećala u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, i to za trećinu, gdje je plaća u 2015. iznosila oko 80% prosječne plaće. Znatan je i rast zaposlenosti (oko 20%) ostvaren u građevinarstvu, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, zatim ostalim uslužnim djelatnostima te informacijama i komunikacijama.

Sve navedene djelatnosti, osim IT sektora koji se nalazi unutar djelatnosti informacija i komunikacija, obilježavaju relativno niske prosječne plaće, i to od 67% do 85% prosječne plaće na razini cijeloga gospodarstva. Plaće u IT sektoru 40% su veće od prosjeka.

HNB zaključuje da promjena u strukturi zaposlenosti zbog izrazitijeg zapošljavanja u slabije plaćenim djelatnostima može usporiti rast prosječne plaće u cijelom gospodarstvu i do pola postotnog poena. Ove bi godine, navodi HNB, rast zaposlenosti mogao usporiti na samo 1,8 posto, a Ekonomski institut Zagreb podsjeća na to da je već lani zabilježen manji broj online oglasa za posao u odnosu na 2018. godinu.

Adventski ugođaj na jugu Adventski ugođaj na jugu Split i Dubrovnik omiljeni su gradovi na Jadranu, a evo što nude tijekom blagdana

Manje oglasa

– Desezonirane vrijednosti OVI indeksa sugeriraju da je potražnja za radom na samom početku prvog tromjesečja i kraju godine stagnirala; međutim, pad desezoniranih vrijednosti indeksa u drugom i trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tromjesečja doveo je do pada vrijednosti indeksa na godišnjoj razini u iznosu od 1,6 posto. Ovo je prvi put da je zabilježen pad OVI indeksa na godišnjoj razini nakon krizne 2010., što sugerira ili da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je zbog nedostatka radne snage na hrvatskom tržištu rada promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika, ističe analitičarka Ekonomskog insituta Iva Tomić.

Kao i u 2018., pet najtraženijih zanimanja među oglasima objavljenima online, a koja zajedno čine trećinu ukupno objavljenih oglasa, i u 2019. su bila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, vozača i skladištara.

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • frfljo:

    Čemu čuđenje ? Industrije nemamo. Još samo da prodamo poljoprivredno zemljište strancima i prva kriza ili neko veće zagađenje na moru i moliti ćemo Čehe i Poljake za hranu. Naravno, nikome nije čudno što su 80ih Poljaci dolazili da prodaju ... prikaži još!u na haubi robu za "črljenu" da bi sada dolazili kao turisti. I naravno nitko neće odgovarati za to. I naravno, opet će se neko naći koji će da proziva da su to laži, jer sami ne želi priznati kakve smo nesposobne političare birali. Prva kriza i da vidiš kako će se prosječna brutto plaća kod nas istopiti. Kada nestane para od turizma, enormnih poreza, trošarina... Što bi se reklo, čak su i Turci manje uzimali od ovih.

  • Avatar dr. Evil
    dr. Evil:

    Rumunjska nam puše za vratom?!? Na šta smo mi spali, prestrašno...

  • Avatar Django
    Django:

    Hoće li netko u ovoj državi konačno početi odgovarati za olako baratanje lažnim podacima, i time izravno podrivanje nacionalne sigurnosti? Pa, kako sad četvrti, ustvari zamalo treći, a svakodnevno nam pune glavu, i to već godinama, da su svi bolji ... prikaži još! od nas. I Mađarska i Slovačka i Rumunjska i Bugarska i Litva i..........a vidi sada, četvrti. Zbog takvih laži izluđeni narod bježi iz Hrvatske, što umanjuje naše ljudske i ekonomske resurse.