Nezaposlenost niža nego u Švedskoj

Proračun burze rada za 2023. srezan za četvrtinu: Hoće li nezaposleni osjetiti taj rez?

Zagreb: Građani na burzi rada
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/3
08.12.2022.
u 09:49

Za naknade za nezaposlene otići će u 2023. godini 851 milijun kuna, dok su mjere aktivne politike zapošljavanja srezane za trećinu, na 911 milijuna kuna

S približno 115 tisuća nezaposlenih radnika usred zime, Hrvatska i dalje ima rekordno nisku nezaposlenost za domaće prilike te stopu nezaposlenih od 6,5 posto, što je niže od nezaposlenosti u Francuskoj (7,1%) ili Švedskoj (7,7%), ne računajući rekordere kao što su Španjolska, Grčka i Italija.

Uvjeti potkraj prosinca

Pad nezaposlenosti odrazio se i na proračun institucije zadužene za brigu o ljudima bez posla. Ove bi godine Zavod za zapošljavanje (HZZ) trebao potrošiti oko 2,9 milijardi kuna, odnosno 379,3 milijuna eura, a iduće za četvrtinu manje – 261 milijuna eura ili preračunato 2,12 milijardi kuna. Za naknade za nezaposlene otići će 851 milijun kuna, dok su mjere aktivne politike zapošljavanja srezane za trećinu, na 911 milijun kuna.

Hoće li nezaposleni osjetiti taj rez? U Zavodu za zapošljavanje kažu da će potkraj prosinca objaviti uvjete i način korištenja sredstava iz paketa mjera aktivne politike zapošljavanja za 2023. godinu. Trenutačno je 20-ak programa od kojih su najtraženiji poticaji za samozapošljavanje. Kako doznajemo, na burzi ne planiraju smanjenje iznosa poticaja, ali bit će promjena kod uvjeta korištenja. Što će se mijenjati ne znaju još ni predstavnici sindikata i poslodavaca u Upravnom vijeću Zavoda za zapošljavanje, koje se uživo, kaže sindikalistica Ana Pezelj, nije sastalo od početka epidemije korone.

Hrvatska je proteklih 10-ak godina osjetno povećavala budžet Zavoda za zapošljavanje jer su stizala znatna sredstva iz Europske unije. Primjerice, u ovogodišnjem proračunu iz EU fondova stigla je milijarda kuna, no iduće godine ta će stavka pasti na samo 750 milijuna kuna.

Ipak, burzu rada više je ispraznilo masovno iseljavanje od državnih potpora za nezaposlene, iako su i one imale pozitivan utjecaj za osobe koje su ih koristile. U prvih deset mjeseci ove godine u aktivne mjere zapošljavanja uključena je 21 tisuća novih osoba, gotovo svaki šesti nezaposleni da mjere ne koriste i zaposleni. Novac za samozapošljavanje ove je godine dobilo oko 5000 novih korisnika, i to od 80 do 130 tisuća kuna. Tko se preseli na manje razvijena područja ili se kojim slučajem vrati iz inozemstva, taj se iznos povećava za dodatnih 25 do 50 tisuća kuna. Nemamo informaciju da će se ta mjera mijenjati na štetu korisnika, a moguće je i da se isplata poveća do 20 tisuća eura.

- I u sljedećoj godini planira se provoditi mjera Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku, poručili su iz HZZ-a, čiji će proračun za mjere aktivne politike zapošljavanja u idućoj godini pasti sa 180 milijuna eura u ovoj (1,359 milijardi kuna) na 911 milijuna kuna ili 120 milijuna eura u idućoj godini. Neovisno o smanjenju, s burze rada umiruju da novac ne bi trebao biti problem jer se dodatno može namaknuti rebalansom. Uz to, neki će se zeleni i digitalni projekti financirati iz Nacionalnog programa oporavka. Primjerice, tamo su preseljeni vaučeri za dodatno obrazovanje koje češće traže i dobivaju zaposleni. Jednako tako iz tog izvora financira se samozapošljavanje u zelenim i digitalnim projektima, i to sa 110 do 150 tisuća kuna.

Predloženim smanjenjem proračuna, financiranje mjera aktivne politike zapošljavanja past će na oko 0,2% BDP-a, ističe sociolog Teo Matković, stručnjak za tržište rada. To je dvostruko niže od rekordnih razina sredinom 2010-ih, no gleda li se vrijednost sredstava po nezaposlenoj osobi, i dalje je blizu rekordne razine. Jednako tako ni broj korisnika nije puno manji nego što je bio prije desetak godina kad je broj nezaposlenih bio triput veći, kaže Matković.

Posljednjih godina provedeno je više evaluacija učinka mjera, posebno onih financiranih iz Europskog socijalnog fonda, i one su, kaže Matković, dale više-manje stabilne nalaze, koji nisu puno izvan iskustava drugih zemalja.

Blag pozitivan učinak

- Mjere obrazovanja imaju blag pozitivan učinak na daljnje zapošljavanje, a takve su i prve evaluacije vaučera. Potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje također su pozitivne, dakle nije u pitanju bačen novac, iako "terapija" nekad nije najučinkovitija - upozorava Matković.

Taj stručnjak dodaje kako mjere nerijetko karakterizira široko ciljanje i neadekvatan kapacitet - tako da često oni kojima su najpotrebnije i ne "dođu na red". To je aktualno i sada s manjim brojem nezaposlenih, jer su najpopularnije mjere otvorene i zaposlenim osobama ili onima netom prijavljenim pri HZZ-u, ističe Matković.

Komentara 7

Avatar fidelio
fidelio
11:52 08.12.2022.

Nezaposleni sigurno neće osjetiti taj rez, jer od burze rada ne postoji bolje mjesto nerada u cijelom svemiru. Razina nesposobnosti i (što je još gore) nezainteresiranosti u tom uhljebnickom mjestu je nevjerojatna. Čast izuzecima, ali ako vam vaše zaposlenje ovisi o tim "profesionalcima", možete se pomiriti da nikad nećete više raditi. Potpuno, potpuno nepotrebna služba - slabije sposobnima ne mogu pomoći, a sposobnijima pomoć nije ni potrebna. Žali Bože novaca za grijanje tih ureda.

JA
Janketz
00:13 09.12.2022.

Pobjeglo iz Rvacke sve sto hoda…osim hadezenjara ofkors, pa vise ni burzijaneri nemaju klijenata…

NA
najposebniji
11:42 08.12.2022.

Očekivano, radnu snagu uvozimo, a domaći dobiju srednjoškolsko obrazovanje...nema potrebe za programima, a trebalo bi srezati broj savjetnika jer, koliko čujem, nikome nisu pomogli u pronalasku posla.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?