Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Poskupljenje stambenih kredita vezanih uz euribor realan je scenarij

Bankarska pravila i stvarnost ne dopuštaju dugoročno financiranje uz fiksnu kamatu pa će banke teško moći udovoljiti apelu HNB-a
20. svibnja 2017. u 15:20 2 komentara 1158 prikaza
stan
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Fiksiranje promjenjivih kamatnih stopa koje guverner HNB-a Boris Vujčić predlaže bankama ovih je dana goruća tema. Iz stambenih štedionica poručuju da oni to već rade posljednja dva desetljeća otkad posluju u Hrvatskoj, a predsjednik uprave Wüstenrota Zdravko Anđel pojašnjava zašto je to njima standard koji ne zahtijeva i veće kamate...  


Boris Vujčić Guverner HNB-a Vujčić: Fiksnim kamatnim stopama treba zaštititi potrošače

Mi radimo tako već 20 godina, ali konačno je u društvu porasla svijest o tome koji je smisao stambenih štedionica. Upravo je ono na što guverner i HNB upozoravaju, anuliranje rizika varijabilne kamatne stope, smisao našeg poslovanja. Godinama smo slušali od ad hoc kritičara da služimo za stjecanje bogatstva određenog broja ljudi kroz državne poticaje, a smisao je u tome da odobravamo dugoročne kredite s fiksnom kamatnom stopom. Ovaj sustav je jedini koji to može omogućiti na zdrav način.


Zašto mislite da banke ne mogu?

Skeptičan sam prema bankovnom dugoročnom financiranju s fiksnom kamatom. Dobro je što je guverner upozorio na rizik i postavio neke zahtjeve pred banke. Ako bi banke postupile po toj želji, vrlo brzo bi se sukobile s regulativom tog istog HNB-a jer bankarska pravila i stvarnost ne dopuštaju dugoročno financiranje uz fiksnu kamatnu stopu, a da nemate dugoročne izvore uz fiksnu kamatnu stopu. S obzirom na to da banke moraju prilagođavati kamatne stope tržišnoj situaciji, okruženju, tj referentnim kamatama, rast pasivnih kamata je rizik koji banke ne mogu dugoročno prihvatiti, stoga se bojim da je ovom apelu teško udovoljiti....
S druge strane, postoji projekt hrvatske države koji se zove stambena štednja. Država je kroz davanja iz državnog proračuna, poticaje za štednju, omogućila jedan takav proizvod na hrvatskom tržištu za klijente koji žele dugoročno sigurno stambeno kreditiranje. Razlika između tog projekta i drugih povremenih, kao što je subvencioniranje kamatne stope, što je svakako dobrodošlo, u tome je da su oni ograničeni samo na određene kategorije građana, dok su stambene štedionice dostupne svima – bez razlike i bez diskriminacije.

 | Autor : Tomislav Miletic/PIXSELL Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL


Jeste li zbog fiksnih kamatnih stopa skuplji od ponude u bankama?

Naša trenutačna ponuda, u vrijeme kad su stambeni krediti na povijesno najnižoj razini ispod koje vjerojatno neće moći ići, konkurentna je, a krediti će nam sljedećih 20 godina zadržati istu kamatnu stopu, što govori koliko je ovo dugoročno gledano povoljan oblik stambenog financiranja. I u eri najjeftinijih kredita smo konkurentni, a da ne govorimo što će biti kad jednom kamatne stope počnu rasti... Svi znamo da je to realan, a ne horor scenarij, da se euribor inače kreće u rasponu od 2,5 do tri posto, a sad je u minusu. Guverner Vujčić predstavio je izračun prema kojem u slučaju rasta referentne kamate za jedan postotni bod rata kredita raste devet posto, a mi ovdje govorimo o rastu euribora na oko tri posto, čime bi gotovo za četvrtinu poskupjeli dugoročni krediti koji su u otplati, oni kojima je do kraja otplate ostalo još 20-ak godina. To su katastrofalne posljedice jednog realnog scenarija, a moramo znati da je puno više stambenih kredita s varijabilnom kamatom nego što ih je bilo u CHF.


Koliki rast kamata na tržištu prognozirate kad ECB podigne referentnu kamatu?

Teško je nešto predvidjeti, znamo tko odlučuje o tome kako će se kretati kamate na svjetskim pa i lokalnim tržištima. Ali ako gledamo povijesni pregled, euribor je fluktuirao između dva i gotovo šest posto. Kad oslabe ili prestanu monetarne mjere Europske središnje banke, očekivano je da se referentna kamatna stopa vrati na normalne razine od dva do četiri posto. Čak i ako bi banke bile spremne smanjiti kamatnu maržu zbog gospodarskih prilika koje se poboljšavaju u Hrvatskoj, to bi opet bile kamate od šest do sedam posto. A to, ponavljam, nije loš, nego normalan scenarij, vrlo izvjestan.

Počinje konverzija Fiksne kamate mogu biti niže


Koliko ste otvoreni prema refinanciranju kredita s promjenjivim kamatama vezanim uz euribor?

Naša je ponuda otvorena prema svima, ne pravimo razliku između klijenata koji prvi put uzimaju kredit i onih koji refinanciraju postojeće kredite. Zakon o državnom poticanju stambene štednje omogućava refinanciranje kredita drugih financijskih institucija, naravno, uz preduvjet da su strogo namjenski za stambene potrebe.


Koliko ste CHF kredita refinancirali?

Relativno malo jer su ih, zahvaljujući zakonu koji je donio Hrvatski sabor, klijenti bili predestinirani konvertirati u bankama u kojima su ih uzeli. Naš osnovni cilj nije refinancirati postojeće kredite, nego omogućiti našim štedišama da ostvare povoljan i siguran dugoročni kredit za rješavanje svog stambenog pitanja.


Kolika vam je trenutačno kamata na depozite?

Uključujući poticaje nešto veća od dva posto, a bez njih do 1,4 posto, i to već i za najmanje iznose od 500 ili 1000 kuna. S obzirom na to da se radi o malim iznosima, trenutačno je to izuzetno visoka kamata. U bankama je i za deset tisuća eura teško dobiti kamatu 0,5 posto.

Boris Vujčić Guverner HNB-a Boris Vujčić: Agrokor ne ugrožava bankarski sustav Agrokor TUŽBE ZBOG MJENICA Prijeti li Agrokoru obustava isporuke robe pred turističku sezonu? Loto! SRETNA DOBITNICA 'Napokon ću otplatiti dio kredita i nakon 5 godina otići na more!'

VIP izdvaja za Vas