Naslovnica Biznis Potrošač

Štednja preskočila 200 milijardi kuna, ljudi je više i ne oročavaju

Globalni kontekst sugerira da će i kamatne stope u Hrvatskoj ostati niske još neko vrijeme, pa će i klasična štednja u bankama ostati neatraktivna, navode analitičari.
26. rujna 2019. u 10:41 13 komentara 5999 prikaza
štednja
Foto: GettyImages
Pogledajte galeriju 1/3

Štednja građana premašila je 200 milijardi kuna i krajem srpnja iznosila je 205,3 milijarde kuna, što je bilo 7,8 milijardi kuna (3,9%) više u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Ljudi drže novac u bankama, ali ga više ne oročavaju jer kamata gotovo da i nema.

kune Koliko su Hrvati bogati Povijesni rekord: Štednja premašila 290 milijardi kuna, čak trećina nije oročena

- Vidljivo je da se vrijednost oročenih depozita počela kretati padajućim trendom još 2015. godine, a gotovo je istodobno dinamiziran rast štednih depozita (depoziti po viđenju) i depozitnog novca (transakcijski računi odnosno tekući i žiro-računi), navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. Udio oročene štednje ove je godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti štednje, na 48,4%.  Pritom je vidljivo da se mijenja i valutna struktura oročenih depozita. I dalje prevladavaju devizni depoziti, no HGK uočava da se njihov  udio kontinuirano smanjuje od 2011. godine. Od ukupnih oročenih depozita sada udio deviznih depozita iznosi 78,5%, što je u odnosu na 2011. godinu manje za 8,1 postotni bod. Kamatna stopa za devizne oročene depozite nalazi se ispod jedan posto od sredine 2016. godine, a ispod 0,5% od početka 2017. godine. Trenutno (podatak za srpanj) iznosi tek 0,19%, a za najduža oročenja (više od dvije godine) tek 0,27%.

Snažan pad zabilježen je i kod kamatnih stopa na kunske oročene depozite koja je sada na razini od 0,33%, neznatno više od kamatne stope na devizne oročene depozite. Kako je godišnja inflacija nešto viša (I. – VIII. 0,7%), kamatne stope zapravo su uglavnom realno negativne, ističe HGK u svojoj analizi. Dodatni je razlog koji „seli“ sredstva sa štednih računa na transakcijske zasigurno i porezna politika. Naime, kamate na deponirana sredstava na transakcijskim računima nisu porezna osnovica poreza na kapitalnu dobit, koji je uveden 2016. godine, dok kamate na štedne i oročene depozite jesu.

Ilustracija Njemačka u recesiji Kriza bi mogla biti blaga, ali ćemo je u Hrvatskoj osjetiti

Širi je kontekst u kojemu se događaju ovakve promjene duže razdoblje ekspanzivne monetarne politike u Hrvatskoj, kao i na području cijele EU. Banke plivaju u novcu pa je u srpnju vrijednost slobodnih novčanih sredstava  na računima banaka bila 39,5 milijardi kuna (od čega 29,6 milijardi kuna kunskih i 9,9 milijardi kuna deviznih).

Signali koji dolaze iz Europske središnje banke potvrđuju da će se razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa prolongirati, što znači da se isto očekuje i u Hrvatskoj. Štoviše, na posljednjem je sastanku Europske središnje banke 12. rujna kamatna stopa ECB-a na depozite (pasivna stopa ECB-a koju daje bankama za položene depozite), koja je nulta od 2012. godine, a negativna od 2016. godine, dodatno snižena na -0,5% te su ponovno uvedene kupnje vrijednosnih papira (tzv. kvantitativno popuštanje).

- Takav globalni kontekst sugerira da će i kamatne stope u Hrvatskoj ostati niske još neko vrijeme, pa će i klasična štednja u bankama ostati neatraktivna, navode analitičari.

Video: Uvođenje eura

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • riise:

    Dok sam ja išao u školu negativne kamatne stope smatrane su nemogućim...Danas se ova financijska paradigma mijenja! Ako nije dobro štedjeti, povoljno je zadužiti se i produktivno to potrošiti...!!!???

  • Avatar Django
    Django:

    Pravo pitanje je, proizlazi li veličina kamatne stope iz stanja i odnosa na tržištu, što bi, bar deklarativno, trebao biti slučaj u “liberalnom, globalističkom i demokratskom” okruženju, ili se visina kamatne stope te posredno stanje na tržištu novca, a time ... prikaži još! i svega ostaloga, manipulira nevidljivom rukom.

  • mikrogrizzly:

    Na oročenu štednju u bankama u RH se plaća porez (i prirez) - što je zapravo lakmus za stanje svijesti u Hrvatskoj odnosno čim je netko nešto uštedio, država bi stavila svoju kandžu na to, neovisno što je kamata toliko ... prikaži još! mizerna da je i inače ispod stope inflacije. Dok se kod kojekakvih POS programa, poticaja, subvencija ide široke ruke - jer to nije iz priče o mravu i cvrčku, zar ne? Uzmite jednima da bi da dali drugima...