Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 130
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MIROVINSKI FONDOVI

Iz drugog stupa isplaćeno 844 milijuna kuna

Ilustracija
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
17.01.2020.
u 15:39

Milijardi kuna bila je imovina mirovinskih fondova drugog stupa na kraju studenog 2019. godine. Većina tog novca uložena je u obveznice

Pogled unazad pokazuje da je godina iza nas bila odlična za tržište kapitala i sve koji žive od ulaganja u dionice i razne fondove. Za razliku od gotovo zanemarive zarade na štednji u bankama, većina svjetskih burzi donijela je 2019. godine dvoznamenkasti rast vrijednosti dioničkih indeksa, najčešće viši i od 20 posto. Čak je i Zagrebačka burza imala dvoznamenkastu stopu rasta prinosa, premda je i dalje hrvatsko tržište plitko, a prilike za ulaganje skromne.

Stiže izazovno vrijeme

Pozitivna ulagačka klima utjecala je i na zaradu mirovinskih fondova, pa i hrvatskih obveznih mirovinskih fondova, čiji su se prinosi, prema jučerašnjim podacima portala hrportoflio.hr, u posljednjih godinu dana kretali između 8 i 11,5 posto za najzastupljeniju B kategoriju osiguranika.

Službeni podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za prvih 11 mjeseci 2019., navode da je imovina obveznih fondova iz drugog mirovinskog stupa bila nadomak 112 milijardi kuna, a prosječni prinos B kategorije bio je 8,25 posto. Ovisno o dobi osiguranika, obvezni fondovi se dijele na tri kategorije, prva A rezervirana je za najmlađe članove i njihov je prinos lani bio 9-14 posto, dok se za najstariju skupinu zaposlenih pet godina pred mirovinu, prosječna zarada bila 5 posto.

Šef Hanfe Ante Žigman kazao je da 2019. nebankarski financijski sektor u Hrvatskoj, mirovinski i investicijski fondovi i osiguravateljska društva, mogu pamtiti po dobrim rezultatima, ali i upozorio da je “pred nama izazovno vrijeme niskih i potencijalno negativnih kamatnih stopa koje mogu tražiti promjene u ulagačkim strategijama”. Mirovinski fondovi raspolažu s velikim kapitalom, no usprkos tome, glavninu njihove imovine čine državne obveznice u koje se slilo više od 70 posto njihova portfelja.

Za razliku od domaćih mirovinskih fondova koji zapravo žive u simbiozi s državom te snažno ovise o prinosima na hrvatske vrijednosne papire, svjetski mirovinski fondovi okreću se i drugim klasama imovine, od ulaganja u nekretnine, infrastrukturne projekte, dionice. Žigman ističe da se najveći porast vrijednosti imovine u 2019. odnosio na rast cijena državnih obveznica.

Prebacili 9 milijardi državi

Četiri fonda imaju dva milijuna osiguranika, koji su tek od 2019. počeli u većem broju odlaziti u mirovinu. Hanfa navodi da su u prvih 11 mjeseci 2019., za ljude koji su stekli uvjete za mirovinu fondovi drugog stupa isplatili 844 milijuna kuna. Dio novca otišao je u proračun za mirovine radnika koji su se vratili u prvi stup jer im je državni sustav osiguravao veću mirovinu, a ostatak u mirovinsko društvo zaduženo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. Među osiguranicima drugog stupa koji su lani stekli uvjete za mirovinu njih 46 posto zadržalo je mirovinu drugog stupa dok su se ostali vratili u prvi stup. Uglavnom se radilo o radnicima čije su plaće bile niže od prosječnih.

Za ljude koji su uglavnom prebačeni u državni mirovinski sustav, do sad je iz četiriju fondova drugog stupa isplaćeno oko 9 milijardi kuna. Uz obaveznu štednju u drugom stupu, koja će svoju pravu snagu i društveni značaj pokazati tek za desetak godina, kada u mirovinu krenu generacije rođene prije 50-ak godina, sporije se razvija dobrovoljna mirovinska štednja. U trećem stupu štedi oko 315 tisuća građana, a njihova je imovina krajem studenog 2019., bila oko 5 milijardi kuna. Prosječni prinosi fondova trećeg stupa kretali su se od 5 do 13 posto.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije