Hrvatska se od prošle godine priključila malobrojnim europskim državama koje su uvele takozvanu majčinsku mirovinu, odnosno koje su za svako rođeno dijete “podebljale” radni staž majki za šest mjeseci. Do 8. siječnja 2020. godine to je pravo konzumiralo 10.189 osoba koje su lani prvi put stekli pravo na mirovinu. Dodavanje staža nije ekskluzivno pravo majki, nego roditelja ili posvajatelja koji se brinuo o djetetu u njegovih prvih šest mjeseci života. Kako su to uglavnom majke, dodani staž doživljava se i jest pravo žena. Šest mjeseci dodanog staža donosi oko dva posto veću mirovinu, što je za prosječne vrijednosti mirovine oko 50 kuna po jednom djetetu. Ženi koja je rodila troje djece i tijekom radnog vijeka zarađivala nešto manje od prosječne plaće troje djece dodat će na mirovinu 150 kuna.
Dodavanje za sve
Manje je poznato da dodavanje staža nije ekskluzivno pravo mladih roditelja, odnosno žena koje su rodile nakon 1. siječnja 2019. godine, nego svih majki (iznimno očeva) koji od tog dana odlaze u mirovinu. Djeca su žena koje su lani otišle u mirovinu u dobi da i sami mogu biti roditelji! Iz podataka o broju žena umirovljenih tijekom 2019. godine proizlazi da su tri od četiri nove umirovljenice dobile dodatak na djecu. Tako je od novih umirovljenica njih 2176 imalo jedno dijete, 6069 dvoje djece, njih 1531 troje djece, a ostale su imale četvero i više djece.
Inače, u prvih deset mjeseci neki oblik starosne mirovine ostvarila je oko 31 tisuća osoba, i to oko 18 tisuća muškaraca i oko 12 tisuća žena. Žene su godinama imale niže mirovine od muškaraca jer im je radni vijek bio pet godina kraći. Nakon što se radni vijek žena počeo produljivati, počele su se smanjivati i te razlike, a od prošle godine osjeća se i pozitivan utjecaj majčinskog staža.
Primjerice, žene koje su lani otišle u punu starosnu mirovinu dobile su oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca. No, muške prijevremene starosne mirovine i dalje su oko 200 kuna veće od ženskih. Kako bilo, utjecaj duljeg radnog vijeka žena i pridodanog staža za djecu na iznose mirovine moći će se vidjeti tek nakon 2030. godine kad se radni vijek žena i muškaraca izjednači. Istraživanja i statistički podaci pokazuju da su prosječne plaće žena u Hrvatskoj 12-13 posto manje od plaća muškaraca jer žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima i profesijama.
Inače, dodani staž za djecu nema utjecaja na prve uvjete za mirovinu. No, onog trenutka kad žena majka stekne pravo na mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće mirovine. Što je veća mirovina, veći je i dodatak, no u prosjeku za svako dijete mirovina se povećava 50 kuna mjesečno, odnosno 600 kuna godišnje.
Uz Hrvatsku, slično rješenje imaju još i Slovenija te Njemačka. Slovenija za jedno dijete dodaje šest mjeseci staža, za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci, četvero 36 mjeseci. Njemačka je od početka prošle godine majčinski staž povećala na dvije i pol godine po rođenom djetetu, i prema novom rješenju, pravo na njemačku majčinsku mirovinu mogu ostvariti i žene koje dosad nisu imale nikakvu mirovinu uz uvjet da su u Njemačkoj odgojili dvoje djece u prve tri godine njihova života, a živjeli su u Njemačkoj najmanje pet godina.
Novo pravo
– Uvođenje novih prava u mirovinski sustav uvijek narušava dugotrajnu održivost sustava. Ne znam koliko su građani svjesni da se ovdje radi o pravu koje se ostvaruje automatski i za djecu koja su ranije rođena. Teško mi je sada reći hoće li se mladi ljudi odlučiti na rađanje djece jer će za trideset i više godine dobiti dodatak na mirovinu – prokomentirao je Predrag Bejaković, stručnjak za mirovine iz Instituta za javne financije.
Hrvatska ima 1,240.619 umirovljenika za čije će mirovine ove godine otići 40 milijardi kuna.
VIDEO Nacionalna mirovina
Pa da kada smo bogata zemlja. Romkinje će uživat.