Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvenik godine

Europska šansa za Hrvatsku teška više od 22 milijarde eura

Za Hrvatsku je važno da se pripremi za povlačenje novca koji bi joj trebao biti na raspolaganju jer izdašna omotnica zahtijeva dodatan napor administracije
20. studenoga 2020. u 08:12 0 komentara 219 prikaza
Zagreb: Sastanak članova Europske komisije sa članovima hrvatske Vlade
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

U Hrvatsku donosimo 22 milijarde eura, slavodobitno je objavio premijer Andrej Plenković kada je u srpnju, nakon dvomjesečnih mukotrpnih pregovora, na summitu u Bruxellesu konačno dogovoren novi sedmogodišnji proračun EU. Uz ovaj proračun dogovoren je i fond iz kojeg će se financirati oporavak od posljedica koronakrize. Ukupna vrijednost obaju dokumenata premašila je 1,8 bilijuna (tisuća milijardi) eura, no ono zbog čega je ovaj dogovor odmah nazvan povijesnim nije sam vrtoglavi iznos, nego činjenica da je prvi put dogovoreno masivno zajedničko zaduživanje EU.

umirovljenik REFORMA MIROVINSKOG SUSTAVA Što čeka buduće umirovljenike? Evo što Svjetska banka predlaže Vladi!

U mukotrpnim pregovorima koji su prethodili ovom dogovoru valjalo je slomiti štedljivu četvorku, Austriju, Nizozemsku, Dansku i Švedsku, koje su zbog protivljenja zajedničkom zaduživanju prozvane europskim škrcima. Na inzistiranje tih zemalja promijenjen je omjer između bespovratnog novca i kredita koji će biti na raspolaganju članicama Unije u korist zaduživanja pa će se otprilike polovica ukupnog novca za prevladavanje gospodarskih, zdravstvenih i drugih posljedica koronakrize dodijeliti bespovratno, a polovica namaknuti zaduživanjem.

Ušteda 6 milijardi kuna

Hrvatskoj će iz novog instrumenta za oporavak na raspolaganju biti gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava te još oko 2,35 milijardi eura povoljnih zajmova.

Dobre vijesti za Hrvatsku donio je i dogovor o novoj financijskoj perspektivi. Tijekom sljedećih sedam godina predviđen je dodatni novac za slabije razvijene regije i ruralna područja, ali i demografiju, na čemu je Hrvatska inzistirala tijekom pregovora.

Dodatna pogodnost je to što je opstala i ranija stopa sufinanciranja projekata iz europskog proračuna od 85 posto za manje razvijene regije, iako su neke zemlje inzistirale da se ona smanji, a nacionalna komponenta u projektima digne na 30 posto. Prema nekim izračunima, Hrvatska će zbog toga tijekom sljedećih sedam godina uštedjeti 6 milijardi kuna.

PRIČA O POBJEDI Nove tehnologije Infobip guraju u svako kućanstvo – i svaki džep

Ostalo je i famozno pravilo “N+3”, po kojem se novac može apsorbirati tri godine nakon godine u kojoj se izvrše proračunske obveze, što nam također ide u prilog.

Realizacija ovog dogovora, doduše, prolazi kroz teška iskušenja. Konačno donošenje paketa u Europskom parlamentu trenutačno blokiraju Mađarska i Poljska, nezadovoljne što se financiranje projekata vezuje uz vladavinu prava u zemljama članicama. Realizacija europskog proračuna zbog toga će vjerojatno kasniti, no ne treba sumnjati da će se dogovor na kraju postići. Za Hrvatsku je u međuvremenu važno da se dobro pripremi za povlačenje novca koji bi joj trebao biti na raspolaganju jer izdašna omotnica zahtijeva dodatan napor administracije, koja istodobno mora raditi na zaključenju projekata iz financijske perspektive na izmaku i pripremiti strateške dokumente za povlačenje novca iz Mehanizma za oporavak, ali i 12,7 milijardi eura iz proračuna EU.

Tehnologija na strani velikih

Kao prvi preduvjet za povlačenje ovog novca Vlada je nedavno utvrdila prijedlog Nacionalne razvojne strategije za idućih deset godina. Na tu strategiju trebao bi se osloniti i Nacionalni plan oporavka, koji će omogućiti povlačenje novca iz Mehanizma za oporavak. Pri tome valja imati na umu da će takve planove donijeti i druge države članice, a velike i gospodarski razvijene zemlje u njih će zasigurno ugraditi i interese svojih proizvođača. Iako dogovor na razini EU po iznosima uvelike ide na ruku slabo razvijenim članicama, uteg im je njihovo tehnološko zaostajanje, posebno kad se uzme u obzir da će se od projekata u Mehanizmu za oporavak tražiti visok udio zelene i digitalne transformacije. Zbog toga Hrvatskoj, kako je za Večernjak nedavno upozorio ekonomist Željko Lovrinčević, prijeti scenarij u kojemu bi se čak dvije trećine povučenog novca mogle odliti na zapad kroz tehnologiju, a na istok kroz radnu snagu, koja je u Hrvatskoj također nedostatna.

Tvrtka Infobip otvorila novi ured u Rijeci GOSPODARSKI DOGAĐAJ GODINE Infobip, prvi hrvatski jednorog - oni su jednostavni, inovativni i imućni

Vlada će zato morati voditi računa da u sklopu Nacionalnog plana oporavka i politika koje će iz njega proizići u najvećoj mogućoj mjeri podupre interese hrvatskog gospodarstva jer bi se povijesna šansa koju je Hrvatska dobila ovim mehanizmima u protivnom mogla pretvoriti u povijesni fijasko.

Gospodarstvenik godine i Gospodarski događaj godine

Gospodarstvenik godine

– Alan Sumina; Zoran Vučinić, Nanobit

– Silvio i Roberto Kutić, Izabel Jelenić, Infobip

– Mate Rimac, Rimac Automobili

– Marin Pucar, Podravka

– Tomislav Car, Infinum

Gospodarski događaj godine

– Državne potpore za očuvanje radnih mjesta

– Infobip – prvi hrvatski jednorog

– Prodaja tvrtke Nanobit

– Nova financijska omotnica EU

– Ulazak RH u tečajni mehanizam ERM II

objavio na Instagramu
Šprajca šefovi snimali kako dolazi na posao, njegova reakcija je urnebesna
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.