Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Hrvatska je iznad prosjeka jedino u strahu od promašaja

Indeks poduzetničke aktivnosti zaposlenika kod 
nas je 4,4 posto, a u 
Švedskoj iznad 16%
11. veljače 2014. u 12:00 4 komentara 1221 prikaza
inovacija
Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Hrvatska nije poduzetnička zemlja. Jesu li uzrok tome administrativne i druge prepreke ili nesklonost građana da se upuste u poduzetničke pothvate? Podaci iz istraživanja koje je 6. veljače predstavljeno na Ekonomskom institutu Zagreb sugeriraju oboje.Riječ je o GEM (Global Entrepreneurship Monitor) reportu, globalnom izvješću o poduzetništvu u kojem Hrvatska, među sedamdesetak drugih zemalja, sudjeluje od 2002. godine (istraživanje je pokrenuto 1999.). U tim zemljama živi tri četvrtine svjetskog stanovništva, a stvaraju gotovo 90 posto svjetskog bruto-proizvoda.Hrvatski su rezultati loši, značajno ispod prosjeka. Istraživanje se u svakoj zemlji provodi na 2000 odraslih stanovnika, a ključni pokazatelj je indeks TEA (Total Entrepreneurial Activity) koji mjeri postotak ljudi koji pokreću poduzetnički pothvat ili su vlasnici/manageri poduzeća ne starijeg od 42 mjeseca, koje isplaćuje plaće.

U 2012. godini hrvatski je TEA indeks bio 8, dok je prosjek ispitivanih zemalja bio šezdesetak posto viši – 13. Naravno, u zemljama s razvijenim poduzetništvom indeks je više od dvostruko viši.Zanimljivo, u odnosu na godinu prije indeks je neznatno porastao, no ne treba se zavaravati. Riječ je o porastu broja poduzetnika iz nužde. Naime, istražuje se koliko je poduzetničkih pothvata pokrenuto iz nužde a koliko je posljedica uočenih prilika. Unatoč tome što postotak ljudi s poduzetničkim namjerama raste, i kreće se već oko trećine, percepcija o prilikama dramatično pada, sa 44,4 prije krize na 17 u 2012. U svijetu se indeks prilika drži na oko 40. Omjer poduzetnika koji vide priliku i onih iz nužde u Hrvatskoj je pao ispod dva, dok je u Sloveniji na 9, a u Švedskoj iznad 12.Ipak, postoji pokazatelj po kojem je Hrvatska iznad prosjeka.

Riječ je o strahu od promašaja. Unatoč značajnom padu u odnosu na godinu prije još uvijek je strah od promašaja u Hrvatskoj na 36 a u ostalim je zemljama na 32 prosječno. Zajedno sa strahom sve je lošiji i pokazatelj o sposobnostima za pokretanje posla.Sve to ne čudi. Jedan od razloga su obrazovne institucije koje ne razvijaju sposobnosti za prepoznavanje prilika, kažu istraživači. U usporedbi s drugim zemljama poduzetništvo u Hrvatskoj obeshrabruju odnos medija prema poduzetništvu, predodžba o poduzetništvu kao (ne)dobrom izboru karijere i percepcija o (lošem) statusu poduzetnika u društvu. Po svim tim pokazateljima Hrvatska zaostaje. Ne postavlja prepreke samo administracija, nego je negativan opći odnos društva prema poduzetništvu.No, ako je riječ o administraciji, čak i iz najsofisticiranijih institucija, kao što je Hrvatska narodna banka, dolaze neprimjerene riječi o “hazardu” onih koji preuzimaju rizik u obliku u kojem im ga nameće loš zakon (čiju promjenu HNB ne inicira), i – još gore – opetovano se savjetuje da se financiraju pothvati koji su dosad preživjeli krizu, a zanemaruje da gospodarstvo restrukturiraju nova poduzeća koja uspijevaju rasti. Što tek očekivati od drugih?Sasvim očekivano, situacija s inovativnošću je tragična i pogoršava se, kao i niz drugih sličnih pokazatelja.

Gordan Maras 'Poduzetnički impuls' Vlada poduzetnicima 'dijeli' 1,26 milijardi kuna

No, pri kraju, ipak postoji pokazatelj kojem – iako je i sam loš – vrijedi posvetiti još malo pažnje, barem zato što dosad nije istican. Riječ je o poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika. U Hrvatskoj je taj indeks na 4,4, nizak u usporedbi sa Danskom i Švedskom gdje je iznad 15 odnosno 16 posto. Slaba je utjeha što su Španjolska (2,7) i Grčka (1,6) još lošije. Pitanje je naravno koliko su hrvatski zaposlenici uopće motivirani na poduzetništvo s obzirom na odnose u hrvatskim javnim i privatnim poduzećima. Neformalno, jednom smo najvišim predstavnicima vlasti ponudili istraživanje o tržištu rada unutar hrvatskih firmi, i vertikalnoj mobilnosti no reakcija nije bila ni znatiželja a kamoli interes.GEM istraživanje u Hrvatskoj provodi CEPOR (Centar za politiku razvitka malih i srednjih poduzeća i poduzetništva) a predstavila ga je profesorica Slavica Singer.

Istaknula je da korelacija između poduzetničke živosti i gospodarske razvijenosti pozitivna. Razvijeniji su poduzetniji i obratno. Naravno, uz nijanse, da je riječ o inovativnom poduzetništvu a manje o poduzetništvu iz nužde (muke). Uostalom, za 2012 godinu indeks BiH je identičan hrvatskom. Istraživanje za 2013. godinu u kojoj je Hrvatska ušla u EU bit će predstavljen u sljedećih mjesec dana a rezultati su – lošiji.

>> Poduzetnici: Izdržat ćemo krizu, najgora nelikvidnost

KAKVO NAS VRIJEME OČEKUJE
Stiže vrhunac toplinskog vala. Stručnjaci objasnili uzrok ekstremnih vrućina: 'Tek je počelo'
Zdravstveno osiguranje
Dopunsko, dodatno ili oboje? Ovo su razlike u dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima koje morate znati
  • stricek.mirac:

    Ipak ima nade što i pokazuje Sajam Mladih Poduzetnika odakle fotografija i potjeće.

  • Bombarder:

    Problem poduzetništva u RH nije toliko u mentalitetu ili sposobnosti građana koliko u političko-pravnom sistemu koji izrazito i snažno demotivira poduzetništvo. Ne treba nam nobelovac sa polja ekonomije da nam to crta, dovoljno je primjetiti da u RH nema ni ... prikaži još!i stranih investicija što će reći da i vrlo dobro potkoženi strani "igrači" ovdje ne vide priliku, zašto onda netko očekuje da poduzetništvo pokreće domaća sirotinja pogotovo kada se uzme u obzir da državni sistem jedva čeka da netko nešto pokuša kako bi ga u startu opteretio nametima za uzdržavanje državnih parazita... U RH dvije vrste poduzetnika imaju šanse, oni koji egzistiraju na poslovima sa državom i to najčešće putem političkih veza te tako i sami pripadaju ideologiji parazitizma i oni koji svoje poslovanje ne baziraju na domaćem tržištu (koje je ionako polu-mrtvo), nekakva treća vrsta bi bili oni koji su uz dovoljan početni kapital odabrali djelatnost koja spada u široku potrošnju i to na isplativoj razini(bilo što veće i veliki centri te pojedu), takvih je možda par promila. Ova zemlja ima tešku infekciju dišnih puteva, bez jakih antibiotika u visokim dozama teško da će iskašljat sav taj gnoj i pošteno prodisati...

  • Ne_Bumo_Se_Dali:

    Iako su prema američkom ustavu svi ljudi rođeni jednaki, u praksi se stvaraju, razvijaju i nestaju različite kulture koje već same po sebi ljude čine nejednakima. Tako su Židovi zbog toga što su bili prisiljeni na nomadski život kad su ... prikaži još! su ih Rimljani porotjerali iz Palestine, a kršćanske zemlje im nisu dopuštale da se bave poljoprivredom i zanatima, postali i ostali najbolji svjetski trgovci, neki drugi etnici su se specijalizirali za ratnička zvanja itd. U bivšoj Austro-Ugarskoj, te u Kraljevini Jugoslaviji najbolji trgovci su bili ŽIdovi, a slijedili su ih Srbi (podrijetlom Grci, Cincari, Vlasi itd.) Židovi su gotovo nestali iz Hrvatske u II. svjetskom ratu i nposredno iza njega, a Srbima su, kao i Hrvatima u socijalizmu su oduzete mogućnosti da se privatno bave trgovinom, pa su Srbi vršili stalan pritisak da budu u državnim službama, a osvojena mjesta branili su pozivanjem na "bratstvo i jedinstvo" i optužbama za ustaštvo onih Hrvata koji su tome prigovarali. Zahvaljujući "uspješnoj" politici i ratu Slobodana MIloševića, broj Srba i Hrvatskoj znatno je opao kad su se pokorili Martićevoj (zapravo Miloševićevoj) zapovijedi da odu iz "krajine" u zbjeg "dok naša armija ne sredi ustaše". Za Židove i Srbe sve je jasno, ali ljudi ne žele uvidjeti ogromne štete koje sada trpi Hrvatska i Hrvati zbog takva razvoja događaja, jer, iako se ljudi rađaju jednaki, Hrvatska sada ima očajno malo dobrih trgovaca i poduzetnika. Uvjeren sam da najveći dio neuspjeha u prilagođavanju suvremenom globalnom kapitalizmu dolazi iz tog razloga, a strah je samo prirodna pojava kod ljudi koji osjećaju da nemaju preduvjeta za ono što bi trebali raditi.