Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

BDP nam je nizak jer u vrtićima i školama ne razvijamo IQ

NTC sustavom podiže se intelektualni potencijal sve djece te razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.
07. listopada 2010. u 10:00 50 komentara 770 prikaza
\'djeca televizija\'
Foto: VL

Mogu li djeca doista radosno ići u školu sa željom da nauče što više i bez grča u trbuhu od ispitivanja ili testova i usto doista svladavati gradivo te postati cijenjeni akademski građani, koji svojim znanjem i inovacijama pokreću državu? Mogu, no potrebno je mijenjati metode učenja, tvrdi Ranko Rajović, član Upravnog odbora Mense International i utemeljitelj NTC metode učenja koja se već koristi u potpunosti ili pilot-projektu u 14 europskih zemalja.

Ako samo 1 od 1000 djece (dakle jedan promil), od uključenih u program, završi umjesto srednje škole fakultet i ima 10 umjesto 5 tisuća kuna neto, grad će samo od većeg prireza na plaću za tog jednog od 1000 isplatiti cijelo ulaganje u program (dakle, za svih 1000) .

Više VSS-ovaca

Zvuči kao utopija, no činjenica je da što više obrazovanih ljudi sposobnih funkcionalno razmišljati, doista povećavaju bruto domaći proizvod neke države. Testiranja što se redovito provode, poražavajuća su za Europu, koja se ne može hvaliti ni visokim rastom BDP-a, a mjerenje inteligencije djece ne svrstava ih gotovo ni u svjetski prosjek. Jedino se Finska može pohvaliti funkcionalno razmišljajućim naraštajima. Hrvatska i ostale zemlje u regiji, poput Srbije i Crne Gore, nisu niti blizu prosjeka. Europa je spoznala problem u svojoj Lisabonskoj strategiji i odlučila se posvetiti unapređenju znanja, no svi pokušaji i dalje donose isti zaključak, unatoč usvajanju brojnih činjenica, djeca ih ne znaju na pravi način povezivati odnosno nemaju sposobnosti uporabne inteligencije koja pruža rješenja.

Posebno kada se radi o balkanskom podneblju rezultati govore da metoda učenja koja se primjenjuje u vrtićima i osnovnim školama ne daje rezultate, gore zapravo ne može, a to bi trebalo biti dovoljno da ukaže povjerenje novoj metodi učenja, prije svega u predškolskoj dobi. Zašto? Jer se mozak, pojednostavljeno rečeno, razvija do 4 ili 5 godine, do kada stvara 50 posto neuronskih veza, do sedme godine stvorilo se 75 posto neuronskih veza odgovornih za kasniju uporabu i pomoć pri učenju, dok se do 12. godine stiže do 95 posto sinapsi. Do 24. godine još možemo stvoriti tri posto, a do kraja života preostalih 2 posto. No, valja imati na umu da mozak koji troši 30 posto naše energije ne želi stvarati dodatne neuronske veze ako nisu prijeko potrebne, objašnjava dr. Rajović, stoga je iznimno važno to učiniti do 7. godine.

Roditelji su najvažnija karika poticanja stvaranja inteligencije, ali i obrazovne ustanove. Ono što roditelji mogu učiniti jest pustiti djecu da stvaraju neuronske veze instinktivno, puštajući ih da se vrte, skaču, ljuljaju, penju na drveće, borave u prirodi... i zapravo bave svim onim što mala djeca sama po sebi žele. Ponekad roditelji već u startu “zeznu” stvar, iz prevelike brige ili želje da im djeca budu poslušna i pristojna, pa primjerice zbog vlastite komocije i želje da se dijete ne opterećuje kupuju tenisice na čičak, sprečavajući djecu da vezanjem učine jako korisnu stvar za svoj mozak. “Ne skači, ne lupaj, nemoj se ljuljati, past ćeš”... – riječi su u kojima se većina može pronaći, no upravo sve te radnje razvijaju mozak, šalju signale i stvaraju sinapse koje su itekako potrebne u kasnijem pravodobnom korištenju. Slijede vrtići i tete, koje uz pravu stimulaciju mogu potaknuti dodatni razvoj, a sve kroz igru, objašnjava dr. Rajović.

(Ne)ambiciozni roditelji

Najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt toliko je brz da je pomaknuo granice, odnosno medicinski izračunanu brzinu koju čovjek može dostići. Istraživali su i ustanovili da je te preduvjete stvorio u igri dok je bio dijete. Naime, kako bi spriječio da lopta završi u moru, kao najmlađem bratu zadatak mu je bio da potrči za njom, i to nizbrdo. Radeći to neprestano, stvorio je u mozgu poruku koji mišiće tjera na što bržu i eksplozivnu radnju. U jednoj sekundi Usain prijeđe 13 metara, što graniči sa znanstvenom fantastikom i kolege iz reprezentacije koji imaju iste uvjete treniranja, to ne mogu. To navodi na zaključak da je razvio svoje biološke potencijale.

- To ne znači da ambiciozni roditelji sada trebaju svoje dijete tjerati da trči nizbrdo, nikako, jer to bi doista bilo zlostavljanje. Usain Bolt je to radio u igri, a upravo kroz igru, do sedme godine djeca mogu razviti puno toga, no valja mijenjati pristup, kazuje Rajović. Poražavajuća je činjenica da je nekoć tek 12 posto djece imalo ravna stopala, što se moglo objašnjavati genetskim preduvjetima, no što je sa sadašnjih 40 do 70 posto djece koja imaju spuštena stopala.

To govori da mozak nije na pravi način razvijen jer mu nisu poslani signali na pravi način.

Nadalje, akomodacija oka iznimno je važna u razvoju djece, a jednostavno dodavanje s loptom i još niz igara upravo to potiču. Potreban je tek mali trud, a ne dopuštanje djeci da sjede pred televizorom i kompjutorskim igricama prepuštena sama sebi. Tada mozak stvara sinapse koje je teže koristiti i upotrijebiti.

Do sada zapravo NTC metoda učenja ne krši nikakve predrasude i upozorava na vraćanje iskonskim igrama koje u djece razvijaju osnovne neuronske veze. No, evo jedne: djeca bi trebala početi učiti slova i brojke prije sedme godine – kaže NTC metoda.

Već do treće godine života dijete je sposobno apstraktno misliti, zasigurno ste primijetili da poznaju marke automobila, primjećuju tablice na automobilima, razlikuju znakove proizvođača. Upravo uz pomoć takvih simbola možemo ga uvesti u svijet apstraktnih klasifikacija, serijacija, asocijacija, što je izuzetna osnova za kasnije dobro razmišljanje i učenje, smatra Rajović.

- Moguće je da bi naš europski pristup ove rane misaone napore smatrao prevelikim. Postoje čak i tvrdnje da to što djeca u pojedinim azijskim zemljama uče stotine simbola i slova od najranijeg djetinjstva nije dobro za njihov razvoj. Krenuo sam od obrnute pretpostavke, smatrajući to prednošću. Upravo u tom razdoblju možemo kroz igru stimulirati nove veze među neuronima i tako povećati sposobnosti za učenje i indirektno poticati razvoj pojedinca i nacije – navodi dr. Rajović u svojoj knjizi "IQ djeteta – Briga roditelja".

Apstraktno mišljenje i stvaranje asocijacija djetetu će pružiti i zadovoljstvo u učenju, a puko će štrebanje posebice darovitiju djecu odbiti od škole. Mnogi već u prva četiri razreda zaključe da im je dosadno jer nemaju pravu stimulaciju. U tradicionalnim školama školski sustavi počivaju na reproduktivnom i repetitivnom učenju, i tu se gubi sposobnost povezivanja naučenog, odnosno smanjuje se funkcionalno, uporabno znanje. Asocijativnim učenjem i stimulacijom funkcionalnog razmišljanja povećava se sposobnost povezivanja podataka, ističe dr. Rajović.

Štrebanje

Učenje pjesmica napamet neprestanim čitanjem, posebno je loša metoda, koja ne luči nikakve rezultate. No, pokušate li pjesmicu prevesti za početak u slike i apstraktne asocijacije, pjesmica će biti naučena, no znanje dugotrajnije i mozak razvijeniji. Usto, igra “prevođenja” stimulirat će dijete koje će željeti to činiti. Zagonetne priče i pitanja iznimno su važna, no ona koja počivaju na asocijacijama, a ne repetitivnom učenju.

Istina, dijete mora imati i informacije koje su zadatak i roditelja i učitelja odnosno odgajatelja. Primjerice, pravo pitanje jest: Zašto bijeli medvjedi ne jedu pingvine?  Bijeli medvjedi nastanjuju Sjeverni pol, dok su pingvini na južnom. U tom slučaju ono čemu tradicionalna metoda pribjegava jest pitanje: Gdje žive bijeli medvjedi i pingivini? Možda se na prvi pogled čini jednostavnim i odmah ste odgovorili, no na takvo bi pitanje darovita djeca uz NTC metodu trebala odgovarati od 6. do 8. godine. Pokušaji da sastavite takva pitanja nisu nimalo jednostavni, a NTC metoda upravo tome odgajatelje poučava.

Knjige vrve brojnim podacima, godinama, činjenicama, no ne povezuju, a od djece se očekuje puko ponavljanje. Mozak sve pamti, no pri našem tradicionalnom učenju koristi tek 5 posto onoga što zna.

NTC sustavom se podiže intelektualni pot

NTC sustavom se podiže intelektualni potencijal sve djece koja sudjeluju u programu, sprečavaju poremećaji koncentracije, disleksije i disgrafije, te razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje. Istraživanja pokazuju da je razina funkcionalnog znanja kod europske djece, a posebice djece istočnoeuropskih zemalja, izrazito loša. NTC metoda ne mijenja program niti školama niti vrtićima, tek mijenja način učenja i usvajanja gradiva, tvrdi Roman Slovenc, predsjednik hrvatske Mense, koji vjeruje da će on zaživjeti u RH, zasad je u pilot-programu u vrtićima u Rijeci, Dubrovniku te Zagrebu a čeka se i na certifikaciju Agencije za odgoj i obrazovanje.

 

Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja
SITI U PLANINI
Nutricionisti savjetuju: Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    kao što svi imaju vozačku dozvolu ali nisu svi sposobni da voze aute. Neki su katastrofa pa se uopšte pitam kako su dobili te dozvoje

  • Zagrebas:

    IQ _nije_ nesto fiksno za cijeli zivot, to je nesto vrlo fleksibilno, pogotovo u prvom desetljecu zivota. Postoje istrazivanja koja se bave time i poprilicno su definitivna po tom pitanju - ljudi koji misle da je IQ nesto fiksno imaju ... prikaži još! losije rezultate nego ljudi koji misle da je IQ moguce mijenjati. Stvar je u tome da je mozak nesto poput misica i njegovim vjezbanjem (pogotovo u formativnim godinama) se dobivaju odlicni rezultati kod djece, ali i kod starijih ljudi. Takodjer je poznato da mozak trosi puno energije, a organizmi ne rasipaju energiju, pa se mozak koji nije upregnut koliko treba ne razvija dalje od onoga minimalnog sto treba za svakodnevni zivot. Drugim rijecima, ljudi koji nisu optereceni mentalnim radom u pravo vrijeme nece ni razviti svoj mozak do njegovog viseg potencijala, tj. nece se razviti dovoljno veza medu neuronima jer za to nema potrebe a znamo da dobro umrezeni neuroni rezultiraju inteligentnijim/spretnijim/oboje pojedincima. Dio je genetski predodreden, ali dobar dio dolazi zbog izlozenosti novim idejama, principima, dogadajima i situacijama koje treba shvatiti ili problemima koje treba rijesiti. Zato djeca jesu radoznala i zaigrana dok otkrivaju nove stvari, ali u mnogim slucajevima ta se razigranost gasi ako nema podrsku okoline koja im govori da iskljuce mozak i samo gledaju u tv umjesto da citaju, pisu, smisljaju svoje price, interaktivno sudjeluju u nekim drugim stvarima poput npr. igranja racunalnih igrara koje zahtijevaju planiranje, strategije, kombiniranje i itd. Tu dolaze i oko-ruka koordinacija, refleksi i pracenje kompleksnih iznenadnih situacija koje se mogu ostvariti samo pred racunalnim monitorom... naravno, to opet zahtijeva ukljucenost roditelja da nadziru i usmjeruju svoju djecu umjesto da ih ostavljaju televiziji i ulici na odgajanje.

  • -obrisani-:

    A kakav je IQ koji se stiče u školi? Ja sam bio ubeđen da je inteligencija urođena. Ili je imaš ili je nemaš. Sad, posle ovog člnaka više nisam siguran da znam šta je inteligencija.