Elektronički otpad postaje sve veći problem u Europskoj uniji. Od 2012. do 2021. godine količina plasirane elektroničke i električne robe na tržištu se gotovo udvostručila, sa 7,6 milijuna na 13,5 milijuna tona. Rastao je i broj prikupljenog elektroničkog i električnog otpada, i to s tri milijuna tona u 2012. na 4,9 milijuna u 2021. godini, piše u izvještaju Europskog parlamenta o e-otpadu na području EU.
Ponovna upotreba i recikliranje
Riječ je o uređajima napajanima strujom ili baterijom, a uključuju mobilne telefone, električne igračke, televizore, mikrovalne pećnice, laptope... Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su “pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike. Osim toga, u ožujku 2023. godine Komisija je predstavila novi prijedlog za promicanje popravka robe. Nakon isteka garancije, cilj je osigurati pravo na jednostavnije i jeftinije popravke.
Važnost popravka te stvaranja preduvjeta za smanjenje elektroničkog i električnog otpada još prije svih tih političkih inicijativa prepoznali su članovi Sekcije RTV elektroničari – precizni mehaničari u Udruženju obrtnika grada Zagreba. Oni su prije osam godina u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje pokrenuli projekt “Ne bacajte vaš elektronički uređaj!”.
Jedan od načina smanjenja elektroničkog i električnog otpada je i popravak uređaja, što ne samo da ima pozitivan utjecaj na prirodu nego i na naš džep. A iako se nerijetko može čuti kako se u slučaju televizora, primjerice, popravak ne isplati, Zoran Stašević, pročelnik Sekcije RTV elektroničari – precizni mehaničari, ističe kako se ne slaže s tom tvrdnjom. Može se popraviti, kaže, čak 80 do 90 posto televizora. Danas se to puno manje čini na komponentnoj osnovi, kako se uglavnom radilo nekada, mijenja se cijela garnitura ili modul.
– Najveći dio kvarova čini pozadinska rasvjeta i LED-ice, a to je sve zamjenjivo. Napajanje možete popraviti, ugraditi drugi softver, ima dosta prostora za spas televizora. Dosta mojih mušterija dođe i popravi si stari televizor pa ga putem HDMI ulaza spoji na mediabox ili na receiver nekog od pružatelja TV usluga. Nema potrebe uložiti 500 eura u novi televizor kad se stari da popraviti za, recimo, od 50 do 150 – govori Stašević.
Na odluku ljudi o tome hoće li ili neće popravljati svoj uređaj velik utjecaj imaju cijene rezervnih dijelova i usluge popravka.
– Smatram da je porez na dodanu vrijednost od 25 posto na rezervne dijelove i uslugu, pogotovo kod kolega u sustavu PDV-a, neprihvatljiv i temelj je za razvoj sive ekonomije ne samo u našem nego i u drugim djelatnostima koje pružaju usluge – napominje pročelnik Sekcije RTV elektroničari – precizni mehaničari u Udruženju obrtnika grada Zagreba.
Napretkom tehnologija iz uporabe su nestali mnogi uređaji poput kasetofona i videorekordera, koji su kao medij za snimanje koristili magnetsku vrpcu. Nestankom aparata pak nestaju i oni koji ih popravljaju pa se tako broj aktivnih servisa u Zagrebu unazad 15 godina s više od 100 radionica smanjio na sadašnjih desetak.
Mnoge današnje blagodati poput bežičnog prijenosa zvuka i slike ili mobilne telefonije možemo zahvaliti našem genijalnom inovatoru Nikoli Tesli. Radeći pokuse s prijenosom električne energije, on je postavio i temelje za razvoj bežične komunikacije. Zagreb je pak bio prvi grad u bivšoj državi koji je još davne 1926. godine prvi emitirao radijski signal. Na tridesetu godišnjicu radija u metropoli, 1956. je emitiran i prvi televizijski signal u crno-bijeloj tehnici, a premijernu sliku u boji HTV je odaslao 1968.
Prije bacanja pregledajte
I zbog takve tradicije treba imati na umu da vaš televizor, LCD, audiouređaj i ostali elektronički aparati mogu biti popravljeni i spašeni. Svaki je elektronički i električni uređaj vrijedno pregledati prije bacanja, a popravkom čuvamo prirodu, štedimo novac, štitimo radna mjesta i pomažemo lokalnu ekonomiju.
Otvori KEKS Pay
