U prvoj fazi obnova otvorenih bazena i vanjskih terasa, tehničkih prostora, postrojenja uz bazen te zapadne i sjeverne tribine. A u drugoj – sve ostalo. U najkraćim je crtama ovako objasnila zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo Tatjana Operta što će se i kako raditi na ŠRC-u Šalata.
Prvo samo teniski tereni
To je prvi objekt koji bi se, podsjetimo, trebao obnavljati nakon osnivanja gradske tvrtke Sportski objekti, koja će biti zadužena upravo za rekonstrukciju dotrajalih zagrebačkih sportskih zdanja. Nova će Šalata koštati između 350 i 400 milijuna kuna, kaže Tatjana Operta. Zbog veličine investicije projekt bi se trebao realizirati u dvije faze, a novac bi se trebao namaknuti preko kreditnih institucija ili, u boljem scenariju, preko fondova Europske unije. Time će se u konačnici baviti projektni tim Sportskih objekata, točnije pet tamošnjih budućih zaposlenika, a osnuje li se sportski Holding već sljedećeg mjeseca, kažu nam u Gradu, “kotrljanje” projekta očekuju već ove godine. To ne znači da će se već ove godine krenuti s radovima na ŠRC-u Šalata, ali raspisat će se barem potrebni natječaji kojim će se tražiti izvođači radova na rekonstrukciji za koju se idejno rješenje tražilo još 2016. godine.
Grad se tada odlučio za tvrtke Proarh tri i Radionica statike, koje su idejni projekt ponudili izraditi za 2,6 milijuna kuna, ali uslijedile su žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave koje su se nastavile sve do kraja prošle godine, kad je konačno odlučeno da se Šalata može rekonstruirati prema ideji Proarha i Radionice statike. Još dvije godine prije toga Arhitektonski fakultet, točnije tamošnji Zavod za kulturu, propisao je što točno idejno rješenje mora sadržavati i na što se treba paziti kad se osmišljava novi izgled sportskog kompleksa koji je nastao još u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, i to ponajprije“entuzijazmom tenisača amatera”. Šalata se od tada razvijala pa su se na zemljište na kojem su se isprva trebali nalaziti samo medicinski sadržaji, smjestili i bazeni, tribine, društveni dom, klizalište. Sve je to trenutačno u poprilično lošem stanju jer je posljednja velika rekonstrukcija, objašnjavaju na Arhitektonskom fakultetu, napravljena od 1985. do 1987., u povodu Univerzijade.
– Radovi na obnovi i izgradnji objekata ŠRC-a Šalata obuhvaćali su tada rekonstrukciju otvorenog bazena, uređenje postojećih teniskih igrališta, garderoba, kotlovnice i pratećih sadržaja te ostale prateće infrastrukture kompleksa. Zbog nemogućnosti realizacije cijelog projekta rekonstrukcije i izgradnje zatvorenog bazena do početka Univerzijade, ukinuta je postojeća građevinska dozvola za izgradnju zatvorenog bazena i izdana je načelna suglasnost za izgradnju u dvije etape – objasnili su na Arhitektonskim fakultetu pa dodali kako do druge etape radova, koja je obuhvaćala izvedbu zatvorenog plivališta na prostoru između otvorenog bazena i centralnog teniskog terena, nikad nije došlo.
Sauna i finska kupelj
A 32 godine poslije upravo je natkrivanje bazena okosnica projekta rekonstrukcije, kako bi se kupati moglo cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima. Plan je da se u olimpijskom bazenu, umjesto dosadašnjih osam traka, može organizirati njih deset, a i da se postojeći bazen rekonstruira tako da se izvedu dvije školjke, kako bi se u isto vrijeme mogle trenirati plivačke discipline, ali i skokovi.
Predlaže se i izgradnja još jednog bazena koji bi koristio za učenje plivanja te rekreaciju, a zamijenio bi sadašnji, gotovo u raspadu, bazen za neplivače te takozvano praćkalište. Obnavljat će se i prostor ulaza te blagajne, prostorija za osoblje, svlačionica, gledalište, ugostiteljski dio, planira se i teretana, radni prostor za medije, a “ako je moguće”, i sauna te prostor za saunu i finsku kupelj. Kako će to sve skupa izgledati, još nije konačno određeno jer, kako nam je objasnio arhitekt Davor Mateković iz Proarha, na projektu se još uvijek radi.
– Počeli smo krajem 2018. i sad radimo na razvitku. Vizualizacije koje imamo nisu konačne i nismo njima potpuno zadovoljni. U ponedjeljak predstavljamo još jednu modifikaciju rješenja, pa ćemo nakon toga vidjeti što ćemo i kako – kaže nam Mateković, čiji tim nije mogao razvijati projekt dok nisu završile sve žalbe na natječaj za idejno rješenje. Osim plivališta koje će se rekonstruirati u prvoj fazi, u drugoj bi se trebalo raditi i na obnovi klizališta te teniskih terena, a kako nam kažu u Gradu, ŠRC Šalata potpuno novo ruho mogao bi dobiti do 2025. godine.
Video: Bandić na bageru započeo radove na gradnji sljemenske žičare
Danas sam pročitao u nekim medijima da je Grad Zagreb u 2017. i 2018. ugovorio 8,4 milijarde kn vrijedne projekte, sve uz pomoć EU fondova. Na drugom mjestu je s 4.4 milijarde kn Dubrovačko-neretvanska županija, vjerojatno se to odnosi nana Pelješki most. Mogli bi nam vi novinari nabrojati projekte u Zagrebu koji se realiziraju uz pomoć EU fondova. Po portalima čitam kako Bandić ne povlači lovu iz EU fondova, kad ono Zagreb uvjerljivo najviše novca povukao iz EU fondova.