Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Kako je Zagreb postao glavni grad korone

Gubici koje zbraja hrvatska metropola golemi su: turista je stiglo manje od trećine lanjskog broja, gotovo za trećinu smanjen je i broj putnika u javnom gradskom prijevozu, Zračnoj luci “Dr. Franjo Tuđman” promet se prepolovio...
31. listopada 2020. u 14:31 15 komentara 18797 prikaza
Zagreb: Građani sve više nose maske na otvorenom zbog sve većeg broja zaraženih
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Turista je stiglo 73 posto manje nego lani, putničke agencije zabilježile su pad prometa od 62,5 posto, nije se vozilo ni ZET-om jer i u javnom je zagrebačkom prijevozu broj putnika pao 29 posto, dok se u travnju iz Zračne luke “Dr. Franjo Tuđman” u visine otisnulo tek 1,6 posto prošlogodišnjih turista. Godina za zaboraviti, a zaboraviti je neće nitko. Okrugla 2020. Zagrepčanima je posebno mrska jer, osim što su na svojoj koži osjetili kako je boriti se s pandemijom, u njenu jeku u ožujku doživjeli su i razornih 5,5 po Richteru koji ih je ostavio bez domova, jedinog mjesta gdje su se od virusa, kad je još bio posve nepoznat, mogli skloniti. Prošlo je od toga sedam mjeseci, a učinci koje je COVID imao na glavni grad pomalo se zbrajaju i, kao što se moglo očekivati, nisu dobri.

Jedan dan u KB Dubrava - bolnici prenamijenjenoj u COVID centar transkript internog sastanka Ogorčeni liječnici KB Dubrava: 'Bolnica je pukla. Mi smo pukli. Jedan liječnik na 80 kreveta'

Neumoljive statistike

Društveno-ekonomske prilike analizirao je Gradski ured za strategijsko planiranje koji je u prvoj polovici godine zabilježio pad prometa u svim gospodarskim sektorima, od uslužnih djelatnosti, preko prijevoza do trgovine na malo i građevinskih radova.

“Epidemija bolesti, kao i mjera ograničenja kretanja koja se u Hrvatskoj provodi od ožujka ove godine izravno su utjecale na pad prometa u gradskom putničkom prijevozu u prvih šest mjeseci 2020. Od siječnja do lipnja ukupno je prevezeno 94,7 milijuna putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2019. pad za 29 posto jer tada je prevezeno 133,5 milijuna putnika”, neumoljive su gradske statistike u kojima se navodi i kako je u prvom polugodištu ove godine, u usporedbi s prvim lanjske, manji broj i ljudi prevezenih uspinjačom. Skučeniji je to prostor od onog u busu ili tramvaju pa se u pola godine na Gornji grad najkraćom žičanom željeznicom na svijetu uspeo tek 61 posto putnika u odnosu na isto lanjsko polugodište. Nije se, doduše, išlo nikamo, što je i bila preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, a to se posebno osjetilo u travnju, u vrijeme lockdowna, što najbolje potvrđuju podaci iz zagrebačke zračne luke.

– U razdoblju od siječnja do lipnja 2020. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zagrebačkoj zračnoj luci iznosio je 10.243, što je u usporedbi s prvim polugodištem 2019. pad za 51,5 posto. U prvom polugodištu ove godine ostvaren je promet od 541 tisuće putnika ili 64,4 posto manje nego u istom razdoblju lani – objašnjavaju statističari iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje pa otkrivaju kako je najveći pad putničkog prometa zabilježen baš u travnju, kada je, u odnosu na travanj 2019., ostvaren pad od 98,4 posto. Nešto bolje, iako ne mnogo, bilo je što se prijevoza robe tiče. Ukupan promet tereta u zračnoj luci u prvom polugodištu 2020. iznosio je 3737 tona, što je pad od 28,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019. Najveći pad teretnog prometa ostvaren je u svibnju, kada je, u odnosu na lanjski svibanj, ostvaren pad od 60,8 posto.

VIDEO Velike gužve ispred Andrije Štampara zbog povećanog broja testiranja na koronavirus

A kad smo već kod kretanja, prebacimo se malo na turizam, brojke koje je skupila Turistička zajednica Grada Zagreba. Oni su analizirali razdoblje od 1. ožujka do 20. srpnja, u kojem je u metropolu stiglo tek 15 posto turista u odnosu na iste mjesece prošle godine. Ili, konkretno, 76.499 dolazaka i 190.380 noćenja bilo je ove godine u spomenuta četiri mjeseca, a nešto je bolja računica uzima li se u obzir razdoblje od početka godine pa do 20. srpnja. – Od ožujka do srpnja na razini smo od 15-ak posto, a gledano od početka godine, Zagreb je na razini prosjeka ostalih hrvatskih mjesta i gradova, na oko 30 posto prometa u odnosu na prošlu godinu – izvijestili su iz Turističke zajednice. Podsjetimo, u prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska, kao cjelina, bila je na 57 posto lanjskih posjeta. Uz turizam i prijevoz, naravno, vežu se i uslužne djelatnosti, čije je stanje također analizirano u Gradskoj upravi.

– Bilježi se pad ukupnog prometa uslužnih djelatnosti za 10,5 posto u prvom polugodištu 2020., u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći pad prometa ostvaren je u djelatnostima putničkih agencija, organizatora putovanja i ostalih rezervacijskih usluga te djelatnostima povezanih s njima, za 62,5 posto, te smještaja, za 61,7 posto – objašnjavaju brojke analitičari Gradskog ureda za strategijsko planiranje, koji otkrivaju i da je u određenim djelatnostima ostvaren i porast prometa, u odnosu na isto polugodišnje razdoblje lani.

Ni građevini ne cvjetaju ruže

Arhitektura i inženjerstvo, kao i tehničko ispitivanje te analiza porasli su za 8,7 posto, što nije čudno s obzirom na potres, dok je rast od 3,3 posto zabilježilo i računalno programiranje te savjetovanje. Pad od 36,5 posto bilježi se i u trgovini motornim vozilima i motociklima, 29 posto pala je proizvodnja filmova i izdavanja glazbenih zapisa, 24,7 posto pad je i u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. Manje se i iznajmljivalo te davalo prostore u zakup jer u toj se kategoriji djelatnosti bilježi također pad, i to od 22,4 posto.

Ni u građevini ruže nisu cvjetale. “Vrijednosti ukupnih novih građevinskih narudžbi u Zagrebu u prvim polugodištima od 2016. do 2019. pokazuju tendenciju rasta. Međutim, zbog pandemije bolesti i uvođenja protuepidemioloških mjera, vrijednost novih građevinskih narudžbi, u razdoblju od siječnja do lipnja 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019., pokazuje pad od 8,9 posto. Ukupna vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u prvom tromjesečju ove godine bilježi rast od 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Vrijednost novih narudžbi na zgradama bilježi rast od 31,6 posto, a na ostalim građevinama od 19,1 posto. Zbog pandemije bolesti COVID-19 u drugom tromjesečju 2020. bilježi se pad vrijednosti novih građevinskih narudžbi od 38,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Vrijednost novih građevinskih narudžbi na zgradama bilježi pad od 21,8 posto, a na ostalim građevinama od 50,6 posto”, kako je krenulo dobro, a onda se naglo pogoršalo, objašnjava se u statistici gradske uprave. Što se trgovine na malo tiče, u vrijeme lockdowna zabilježen je golem rast kupnje preko interneta, 93,5 posto, te, naravno, pad na svim drugim razinama. Situacija se nije puno poboljšala ni nakon popuštanja mjera na ljeto.

Zagreb: Na Zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" nema većih gužvi za testiranje ZABRINJAVAJUĆI TREND U Zagrebu pozitivan svaki drugi testirani: 840 novooboljelih. Zaraza i na obiteljskim svečanostima, poslu...

“Ukupan pad prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u travnju 2020. iznosi 30,6 posto u odnosu na travanj 2019., odnosno 21 posto u odnosu na ožujak 2020. Pad od 84,2 posto (u usporedbi s travnjem 2019.) zabilježen je u trgovačkoj struci tekstilom, odjevnim predmetima, obućom i kožnim proizvodima”, stoji u gradskim statistikama, u kojima se navodi i kako je, uspoređuju li se dva travnja, ove i lanjske godine, 62,4 posto pala trgovina motornim vozilima, motociklima i dijelovima, dok je u kategoriji računalne opreme, knjiga i novina, igara i igračaka, cvijeća i sadnica, ali i satova te nakita također zabilježen pad, i to 44,3 posto. Pad ukupnog prometa od trgovine na malo nastavlja se i u idućim mjesecima, a posljednji dostupni podaci oni su za kolovoz, koji govore kako je ponovno zabilježen pad, i to za 12 posto u odnosu na srpanj 2020., i za 3,3 posto u odnosu na kolovoz 2019.

– Najveći porast prometa od trgovine na malo u kolovozu 2020. u odnosu na kolovoz 2019. imao je promet ostvaren u trgovini na malo preko pošte ili interneta, koji je porastao 6,9 posto. Najveći pad ostvaren je u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama, i to za 11,7 posto. Prema trgovačkim strukama, u kolovozu ove u odnosu na kolovoz lanjske godine, najveći porast prometa ostvaren je u prodaji računalne opreme, knjiga i novina, igračaka, cvijeća i sadnica te satova i nakita, za 8,5 posto – objašnjavaju u Gradskom uredu za strategijsko planiranje kako se potonja grana trgovine donekle “digla” u odnosu na travanj.

Bilježi se tijekom pandemijskih mjeseci i porast nezaposlenih, koja u prosjeku iznosi oko jedan posto mjesečno. Što se samih mjera tiče, koje bi trebale utjecati na kompletno gospodarstvo Zagreba, prve su stigle krajem ožujka. Poduzetnike koji obavljaju djelatnost u poslovnim prostorima u vlasništvu Grada oslobodilo se plaćanja zakupnine, komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju djelatnosti poduzetnicima smanjio se za 30 posto, a oni koji nisu uopće radili komunalnu naknadu nisu morali ni platiti. Oni koji su javne površine koristili za postavljanje terasa oslobođeni su plaćanja mjesečnih naknada, a umirovljenici dobili su odgodu od tri mjeseca na plaćanje računa Holdingu i ostalim društvima u vlasništvu Grada.

Kad klinci nisu odlazili u vrtiće, roditelji ih nisu morali plaćati, a u početku bila je obustavljena i naplata parkiranja za zdravstveno-medicinsko i tehničko osoblje bolnica, kao i za građane koji koriste njihove usluge te za djelatnike državnih i lokalnih tijela vlasti RH koji su angažirani u suzbijanju epidemije koronavirusa prema lokacijama bolnica te okolnim ulicama.

Nakon ovih prvih mjera, a vrlo vjerojatno i ususret skorašnjim lokalnim izborima, dodjeljuju se sad i potpore poljoprivrednicima kao bespovratna novčana sredstva u obliku subvencija, “radi povećanih troškova poput nemogućnosti izravnog trženja ili nemogućnosti trženja vlastitih poljoprivrednih proizvoda”, a gradonačelnik Milan Bandić donio je odluku o uvođenju besplatnog parkiranja oko svih zdravstvenih ustanova u gradu koja vrijedi od prošle srijede pa sve “dok se epidemiološka situacija ne normalizira”.

VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati

Konstantno zaduživanje

U redu je to sve, kaže SDP-ov skupštinski zastupnik Matej Mišić, na čiju se i inicijativu ukinulo plaćanje komunalne naknade za poduzetnike koji u travnju nisu radili. Jasno je da je glavni grad COVID krizom i najviše pogođen po – zakonu brojeva. Da se moglo još i da bi se još trebalo, smatra Mišić, čija je stranka na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta predstavila još jednu inicijativu.

– Predlagali smo mjeru za pomoć ugostiteljima kojom bi im se davalo do kraja godine tisuću kuna po izbačenom stolu. Mislimo da je to trenutačno vrlo važno jer, zbog distance koja se mora održavati, oni su ostali bez dijela gostiju. Izračunali smo da bi to gradsku blagajnu stajalo oko 30 milijuna kuna, što nije mali iznos, ali ljudi koji rade i nastoje opstati trebali bi nam biti prioritet – objašnjava Mišić, o čijoj se inicijativi na sjednici nije ni raspravljalo. Zajedničkim su snagama bandićevci i HDZ odbili da se točka uopće uvrsti na dnevni red.

– Mjere za pomoć koje imamo sada neće biti dovoljne. S ovim trenutačnima ispada da do kraja godine pojedinačnog poduzetnika pomažemo s dvije tisuće kuna, a teško da to može spasiti one kojima je poslovanje ugroženo – govori Matej Mišić, koji ima odgovor i na to zašto Grad ne pomaže s većim iznosima. Zec je u nekontroliranom upravljanju proračunom, kaže SDP-ovac.

– Konstantno zaduživanje, netransparentno trošenje, jednostavno, Grad je u financijskoj krizi. Racionaliziranjem bi se sve to moglo srediti, ali na tome bi trebalo raditi – objašnjava skupštinar, kojeg pitamo i je li se nešto moglo napraviti u sektoru turizma, pogotovo s obzirom na konstantan zagrebački rast posljednjih godina.

– U samom lockdownu naravno da ne. Nemate tu što posebno jer nitko nije ni mogao doći. Ali kad smo se počeli otvarati, Turistička zajednica Grada Zagreba trebala je napraviti plan za privlačenje turista iz autodestinacija, kao i obala, trebali smo se koncentrirati na one koji su nam blizu i ponuditi možda i neke akcije. Turistička zajednica vjerojatno se nije najbolje snašla s tim kako iskoristiti mjesec i pol s dobrom epidemiološkom slikom – kaže Matej Mišić.

Zagreb: Premijer Plenković sa suradnicima obišao groblje Mirogoj prvih 100 dana Vlade Plenković: Nitko od nas nikad nije govorio o policijskom satu

Zagreb se nije snašao...

Nije se tu pretjerano puno toga ni moglo, smatra Renato Petek, nestranački skupštinski zastupnik i kandidat za gradonačelnika metropole na sljedećim lokalnim izborima.

– Što se turizma tiče, mi smo bili dio svojevrsne mape. Većina ljudi dolazila bi s istoka i onda se u Zagrebu zadržavala po nekoliko dana. A u vrijeme kad je Hrvatska bila potpuno otvorena, ti se turisti masovno i grupno u Europu nisu vratili – kaže Petek pa dodaje kako se Zagreb s mjerama za pogođene koronakrizom nije najbolje snašao. Odgovorni upravitelj, veli naš sugovornik, smanjio bi poslovanje gradskih tvrtki, stopirao daljnja zapošljavanja te reducirao nabave i projekte da se novac sačuva za eventualno još težu krizu.

– Mjere koje su donesene najviše su usmjerene na one s kojima je gradonačelnik direktno povezan. Priprema se on za izbore, ali ne kao dosad, donacijama za određene tvrtke, udruge i slično jer novca jednostavno nema. On sad to radi opraštanjem unaprijed – govori čovjek koji Grad vodio umjesto Milana Bandića pa dodaje kako je dio mjera svakako bio razuman i potreban.

– Problem je samo što one nisu ciljale na sve kojima je pomoć potrebna – kaže Renato Petek.

Podsjetimo, Grad Zagreb otvorio je i poseban račun na koji su Zagrepčani mogli dati donacije “za suzbijanje zaraze koronavirusom”. Neko se vrijeme moglo pratiti i stanje tog računa pa je 1. lipnja na njemu bilo nešto manje od 70 tisuća kuna. Pitali smo Grad je li račun još aktivan, koliko je stanje sada i na što se novac potrošio, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nije došao.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Zagreb: Počelo antigensko testiranje testiranje u srednjim školama
UČINKOVITOST CJEPIVA
Stručnjaci otkrili što se može dogoditi dođete li u dodir s virusom 10 dana nakon prvog cijepljenja
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
  • snicl:

    Matea ,to su posljedice restrikcija ,ne korone.

  • Kentucky:

    Manji broj prijevoza uspinjacom?hahaha..dokle ovo ide?

  • dancuo:

    Baš čitam njemačke vijesti - u bajerskoj klinici od 60 pozitivnih pcr testova utvrđeno je da je 59 lažno pozitivnih. Divota. Čudi me da u objavili po svim vijestima u Minhenu