Nakon gotovo dva desetljeća što su stajala u veži palače Grlečić Jelačić na Markovu trgu 9, dva brončana reljefa “Hrvatska mornarica” i “Pomirba” kipara Ivana Sabolića i Želimira Janeša ovih dana sele se u Gliptoteku HAZU. Stajat će u vanjskome dijelu, a vjerojatno će ih se i restaurirati jer su ih oštetili automobili koji su se o njih znali očešati dok su ulazili u dvorišni parking kojim se koriste Zagrebački solisti.
Na pitanje zbog čega sve ove godine reljefi leže zaboravljeni, Silvije Novak, pročelnik Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture, odgovara da ih se zbog glomaznosti nije moglo smjestiti bilo gdje.
Zanimljiva povijest
– Nakon što su skinuti s postolja kralja Tomislava, te reljefe nitko nije htio, ne samo zbog dimenzija nego i zbog povijesnih okolnosti – kaže Silvije Novak, pročelnik Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture. Reljefi su doista golemi – dugi četiri i visoki oko dva metra. Teže nekoliko tona i nije lako pronaći mjesto gdje bi ih se smjestilo.
– Želimir Janeš bio je akademik pa je i to jedan od razloga zbog kojeg mu je mjesto ovdje – kaže ravnateljica Gliptoteke Ariana Kralj. Zanimljiva je i povijesna pozadina tih dvaju umjetničkih djela. Godine 1949. postavljeni su na Frangešov spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu. Poslužili su kao zamjena reljefima Roberta Frangeša Mihanovića koji je umro 1940. godine, sedam godina prije nego što je spomenik podignut.
Nepodoban Frangeš
Jedan njegov reljef prikazivao je papu, što se baš nije svidjelo tadašnjoj komunističkoj vlasti. Reljefi Sabolića i Janeša krasili su spomenik 42 godine, no skinuti su 1991. godine i odloženi su u vežu barokne palače koja je donedavno služila kao depo Muzeja grada Zagreba. Na spomenik kralju Tomislavu stavljeni su Frangešovi izvornici. Barokna palača Grlečić Jelačić u čijoj su veži ostavljeni reljefi nalazi se u srcu grada i gleda na Sabor i crkvu sv. Marka. Zgradu podignutu 1746. godine pridržavaju skele da se ne bi urušila. Nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja izrađen je elaborat zaštite zidnih slika – u jednoj su sobi oslikani zidovi iz 19. stoljeća s prikazima veduta gradova. Palača je poznata po raskošnoj kamenoj ogradi koja nalikuje na onu u lijepoj gornjogradskoj baroknoj palači Vojković-Oršić u Matoševoj ulici. U ovoj je godini izdvojeno milijun kuna za sanaciju, no za potpunu obnovu, tvrdi Novak, trebat će znatno više novca.
>>Meštrovićevi sadreni originali iz razdoblja europskog art decoa
