Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vlada smanjuje već sljedeću ratu kredita u švicarskim francima

Tečaj franka fiksirajte na 5,8 kn, a razlike neka se plaćaju u ratama sa 10 godina odgode, poručila je premijerka bankarima
03. kolovoza 2011. u 15:45 149 komentara 20 prikaza
vlada (1)
Foto: Željko Hladika/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministrica financija Martina Dalić poručile su da od hrvatskih banaka očekuju da dužnicima s kreditima vezanim uz švicarski franak fiksiraju tečaj franka na najviše 5,8 kuna te da im omoguće plaćanje tečajne razlike u ratama s desetogodišnjom odgodom, i to beskamatno. Uz to, od banaka traže smanjivanje kamata na razinu vremena odobravanja kredita. Za to će vlada donijeti i uredbu koja će omogućiti smanjivanje već sljedeće mjesečne rate.

Novi ugovori

Banke bi trebale nakon 15. kolovoza pozivati dužnike na potpisivanje novih ugovora. U Vladi su rekli da je dio banaka već pristao na mjere, a tek od dijela banaka još čekaju odgovor. Na taj način, iako je Vlada rekla da cijeli posao u osmišljavanju rješenja prepušta bankama, ipak je odlučila i sama reagirati, što je možda reakcija na ostale političke stranke koje su poručivale da se država mora uključiti. Osim mjera koje je donijela Vlada, na pomoć u daljnjoj otplati kredita trebale bi pomoći i mjere koje je donijela Švicarska središnja banka (SNB).

Iako prve reakcije analitičara upozoravaju da te mjere neće imati dugoročan učinak, ipak su već imale psihološki efekt pa su strane financijske institucije u svojim prognozama već popravile tečaj franka prema euru do kraja godine s prijašnjeg omjera od oko 1,35 franaka za euro na razinu od 1,20. Preračuna li se taj odnos na domaće tržište, tečaj bi do kraja godine mogao pasti na 6,25 kuna za franak. Danas je bio na razini od 6,68 kuna. Za dugoročniji učinak mjera SNB bi ih morao koordinirati s onima ECB-a, a ključno je rješenje problema jakog franka smirivanje krize u eurozoni.

Utočište poput zlata

Prva mjera SNB-a je plasiranje franaka na tržište da bi ublažio odnos ponude i potražnje za tom valutom, odnosno uspio je oslabjeti u odnosu na euro. Jedna od mjera je i pomicanje ciljane razine tromjesečnog libora (kamatne stope) sa 0 – 0,75 posto na 0 – 0,25 posto.

– Tu su mogućnosti male jer su ionako u Švicarskoj kamate na nuli, odnosno tromjesečni švicarski libor već je bio na oko 0,18% – kaže Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice u Hypo banci. Ističe da to što nema prinosa od kamate ulagačima u tu valutu ne smeta jer oni ionako računaju na zaradu od tečajnih razlika, a ne kamate.

Odnosno, švicarski franak postao je sigurno utočište poput zlata i to će ostati i u sljedećem razdoblju. Cesnovar tvrdi da su devizne intervencije najučinkovitija mjera iako tek treba vidjeti koliko je SNB spreman dalje intervenirati na tržištu i na koji način će bolja likvidnost utjecati na tečaj u srednjem roku.

Tvrdi i da bi učinkovitiji efekti bili vidljivi tek ako bi se Švicarska središnja banka koordinirala s drugim središnjim bankama o deviznim intervencijama. Iako treba podsjetiti da je SNB već na taj način intervenirao od početka jačanja franka, ali bez većeg uspjeha.

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    Da se vise bavila unapredjenjem proizvodnje,stvaranjem nove vrednosti,ne bi kuna toliko padala.Sada moze fiksirati svajcarac samo pogledom...

  • Oger:

    Da li se Jaca konsultirala s drugim strankama ili stavila na raspravu u saboru? Sve ce krenut ukrivo i onda ce Jaci biti kriva opozicija.

  • neovisni:

    HVALA TI JADRANKA !!!