Današnji je datum poput drugog rođendana Grada Bjelovara i Bjelovarčana koji su se u svom gradu zatekli tog 29. rujna ratne 1991. godine, kada su i grad i svi njegovi stanovnici mogli biti izbrisani s lica zemlje. Naime, dok su se tog rujna vojarne jugo vojske, jedna za drugom, lančano predavale hrvatskim snagama, za majora JNA, Milana Tepića, koji je bio stacioniran u bjelovarskoj vojarni, predaja nije dolazila u obzir. Kada se našao u bezizlaznoj situaciji, major je donio kobnu odluku da tri skladišta prepuna streljiva i naoružanja, digne u zrak. Za Bjelovar to je značilo potpuno uništenje, razoren grad i tisuće ljudskih žrtava.
Te ratne 1991. tada 34-godišnji major Milan Tepić bio je zapovjednik skladišta ratne pričuve 265 motorizirane brigade JNA, "Barutana", koje se nalazilo na području šume Bedenik, u blizini Bjelovara. Bio je odlučan u svom naumu da po svaku cijenu spriječi prodor hrvatskih postrojbi u vojarnu. Oko cijelog kompleksa skladišta ratne pričuve JNA je stoga postavila minska polja, a sva tri skladišta bila su pripremljena za lančano miniranje. Kada je u jutarnjim satima, 29. rujna 1991., skupina hrvatskih branitelja sa sjeverne strane pokušala ući u prostor skladišta, došlo je do pucnjave u kojoj su trojica branitelja poginula.
Ipak, tog 29. rujna hrvatske su snage uspjele osloboditi bjelovarsku vojarnu "Božidar Adžija" na Vojnoviću, gotovo u samome centru grada, pri čemu su u hrvatske ruke dospjele velike količine naoružanja. Iako se većina vojnika koji su se tada zatekli u bjelovarskoj vojarni mirno predala, za majora Tepića pregovori i predaja niti u jednom trenutku nisu bili opcija. Svjestan da se našao pred zidom, Tepić se odlučio na brutalan, samoubilački čin – u 10 sati i 43 minute raznio je skladište prepuno streljiva i eksploziva, pri čemu su stradala osmorica branitelja koja su se nalazila uz zapadni zid središnjeg skladišta.
No, time je bio realiziran samo dio majorova paklenog plana. Naime, Tepićev naum bio je aktivirati eksploziv i u susjednim skladištima, što bi za Bjelovar bio stravičan scenarij, jer većina grada bila bi pri tom sravnjena sa zemljom. Na sreću, taj plan koji bi Bjelovar pretvorio u Hirošimu ipak nije uspio realizirati zahvaljujući četvorici hrvatskih branitelja koji su na vrijeme presjekli veze te je umjesto tri skladišta, s ukupno oko 1700 tona eksploziva, eksplodiralo samo jedno skladište, u kojem je bilo nekoliko stotina. No i ta je eksplozija bila silovita, a o njenoj razornoj moći svjedočio je krater dubok 12 metara. U krugu od 60 metara cijela šuma bila je izbrisana s lica zemlje, a štete je bilo i 150 metara dalje od mjesta eksplozije, zbog čega se Barutana naziva i bjelovarskom Hirošimom.
Nepuna dva mjeseca nakon tog tragičnog događaja, 19. studenog 1991. godine, predsjedništvo bivše SFRJ-a majora Milana Tepića posmrtno je odlikovalo Ordenom narodnog heroja Jugoslavije, te je tako postao i posljednji narodni heroj bivše Jugoslavije.
Mjesto tragedije u Bjelovaru danas je spomen-područje Barutana 1991. koje je podsjetnik na sve poginule tijekom obrane grada u Domovinskom ratu, a dan 29. rujna obilježava se kao Dan Grada i Dan bjelovarskih branitelja.
Otvori KEKS Pay
Zanimljivo je da su mu 2017. godine podignuli spomenik u Beogradu, na Dedinju, nedaleko Kući cvijeća, mauzoleju druga Tita, neprežaljenog najvećeg sina blabla. Tko iz samo te činjenice ne shvati, neće nikad shvatiti.