Zelena tehnologija kakvu danas poznajemo nije moguća bez rudarstva. Jedna boca ulja ili vode napravljena je od nafte, a za izradu jednog auta potrebna je tona bakra. Kada se govori o izvorima energije, u baterijskom smislu, tu trenutačno vodeću ulogu u svijetu ima upravo metal litij, koji mnogi još nazivaju "bijelim zlatom" ili "bijelom naftom".
Čak 75% ukupnog svjetskog eksploatiranog litija koristi se za naše mobilne uređaje za baterije. Također za laptope, tablete, električne romobile i za električne automobile. S obzirom na europsku strategiju i europski zeleni plan koji u sebi ima zapisan kompletan prelazak s dizelskih motora na električne i hibridne automobile, znači da će se ustvari potražnja za litijem u narednim godinama, a govorimo o europskom Zelenom planu do 2050. godine, uvišestručiti, ističe za Dnevnik.hr Sibila Borojević-Šoštarić, profesorica na Rudarsko-naftno geološkom fakultetu u Zagrebu.
No osim automobilske industrije i baterija za mobitele i tablete, koristi se i u drugim tehnologijama koje su trenutno nezamjenjive čovječanstvu. Onih preostalih 15% litija koristi se ustvari u industrijama poput keramičke, metalurške i industrije stakla, gdje se neprerađeni litij, dakle litijski minerali dodaju i koriste kao fluks u industriji snižavaju tališta, poboljšavaju viskoznost smjese i tako snižavaju ukupnu energiju koja je potrebna da bi neki proces bio tražen.
Udio litija u zemljinoj kori je svega 0,002 %, zbog čega su ležišta litija itekako dragocjena. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije pronađeno ležište ovog značajnog metala. Međutim, na nekim mjestima postoje velike koncentracije. Među vodećim država u EU spominje se španjolsko-portugalska granica, ali i Srbija, koja ima ležište koje može zadovoljiti potrebe Europske unije u sljedećih 50 do 100 godina. Također, kako piše N1, u Bosni i Hercegovini postoji sedam nalazišta litija, pokazuju preliminarni podaci rudarskih stručnjaka. Nitko ne zna koliko ga ima jer nisu rađena detaljna istraživanja, no, s obzirom na to da su zalihe ove rude u svijetu ograničene na dvije tisuće i sto godina, mala balkanska regija pod lupom je svijeta.
VEZANI ČLANCI:
Ovom rudom je bogato sedam nalazišta u BiH. Uz Lopar, gdje su istraživanja završena, potencijalna nalazišta su magmatske stijene od Srbeca do Foče. "Uglavnom magmatske kisele stijene. Na geološkoj karti izdvojili smo perspektivna mjesta: planinu Motajicu na sjeveru, pored nje Prosaru, kompleks magmatskih kiselih stijena na području Srednje Bosne, zatim istočno od Čajniča, Foče, Goražda i Srebrenice. To su lokaliteti koji su s aspekta stijena povoljni, ali bi svakako trebalo istražiti koncentraciju litija", kazao je za N1 Elvir Babajić, profesor s Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.
Inače, zemlja s najvećim dokazanim nalazištima litija na svijetu je Čile. No, Australija, unatoč dvostruko manjim nalazištima, prednjači u ekstrakciji litija, a nakon nje slijede Čile, Kina i Argentina. Problematično je pritom što je iskopavanje rude litija i prerada prilično prljav proces koji značajno zagađuje i uništava okolinu, uništavajući i podzemne vode i zagađujući tlo.
VIDEO Dacia Spring, najjeftiniji električni auto u Hrvatskoj
Hvala Bogu da ga nemamo. Narod od toga ništa nebi imao. Rudnici su ekološka katastrofa. Ogromne rupe koje ostaju zauvijek.