U još jednom koraku koji dodatno ograničava slobodu izražavanja, ruski parlament donio je zakon kojim se uvode novčane kazne za one koji pretražuju ili pristupaju internetskim sadržajima koje vlasti smatraju „ekstremističkima“. Gornji dom parlamenta usvojio je zakon 25. srpnja, a na snagu će stupiti nakon potpisa predsjednika Vladimira Putina. Ova nova regulativa ne staje samo na kažnjavanju korisnika interneta – predviđa i sankcioniranje promocije VPN usluga, koje brojni građani koriste kako bi zaobišli cenzuru i pristupili blokiranim informacijama. Zakon je prethodno dobio potvrdu, donjeg doma (Državna duma) 22. srpnja, a uslijedio je rijedak javni prosvjed ispred zgrade parlamenta. Na jednom od transparenata pisalo je: „Za Rusiju bez cenzure. Orwell je napisao upozorenje, ne priručnik.“ Prosvjednika koji ga je držao brzo je uhitila policija.
Roman 1984. britanskog autora Georgea Orwella, napisan kao kritika totalitarnih režima, često se spominje u kontekstu sve strožih zakona koji ograničavaju slobodu mišljenja. Na njega se referirao i Boris Nadeždin, liberalni političar kojemu je onemogućeno sudjelovanje na predsjedničkim izborima 2024. godine. „Prvo su zabranili stranice, sad zabranjuju i samo pretraživanje. Ovo je već na rubu kažnjavanja samih misli“, izjavio je Nadeždin za DW.
Ovaj zakon posebno se ističe među brojnim mjerama cenzure koje su ruske vlasti uvele prije i nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Po novim pravilima, samo traženje sadržaja s popisa „ekstremističkih materijala“ Ministarstva pravosuđa predstavlja prekršaj koji se kažnjava globom do oko 55 eura. Dosad su se kazne odnosile uglavnom na dijeljenje takvih sadržaja, primjerice putem društvenih mreža. Na službenom popisu zabranjenih materijala trenutačno se nalazi više od 5.000 stavki – uključujući knjige, brošure, filmove, pjesme i druge oblike izražavanja. Iako se formalno radi o materijalima koji potiču mržnju ili nasilje, u stvarnosti popis obuhvaća i djela koja kritiziraju vlast ili izražavaju političko neslaganje. Jedan od takvih naslova je knjiga bivšeg agenta FSB-a Aleksandra Litvinjenka, “Ljubjanka – kriminalna skupina”, u kojoj se optužuju ruske sigurnosne službe za insceniranje terorističkih napada 1999. godine radi učvršćivanja Putinove vlasti.
Na popisu se također nalaze i materijali Jehovinih svjedoka, koje je Rusija 2017. označila kao ekstremističku organizaciju. Prema izvještaju neovisnog medija 7x7, broj zabranjenih stavki svake godine raste za stotine novih unosa. Od 2011. do 2022. evidentirano je gotovo 15.500 postupaka zbog distribucije „ekstremističkog“ sadržaja – većina njih rezultirala je novčanim kaznama do oko 50 eura. Novi zakon naišao je na osude čak i među inače lojalnim pristašama Kremlja. Margarita Simonjan, urednica državne televizije RT, izrazila je zabrinutost da će joj zakon otežati istraživanje i razotkrivanje aktivnosti ekstremističkih skupina.
Od početka rata u Ukrajini, vlasti su na popis „ekstremista“ uvrstile mnoge protivnike režima – od pisaca i glazbenika do novinara i influencera. Među njima su Boris Akunin i Aleksandar Nevzorov, dok je tehnološki div Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, proglašen ekstremističkom organizacijom u ožujku 2022. zbog dopuštanja sadržaja koji podržava napade na ruske vojnike. Unatoč tvrdnjama zamjenika predsjednika Dume Sergeja Bojarskog da se kazne neće odnositi na obične korisnike koji pretražuju sadržaj Meta platformi, već samo na one koji svjesno traže službeno zabranjeni sadržaj, pravni stručnjaci upozoravaju da će provođenje zakona biti proizvoljno i ovisiti o pojedinim pripadnicima sigurnosnih službi.
„Cenzura u Bjelorusiji postoji i u fizičkom prostoru. Policija traži uvid u mobitele građana u vlakovima i studentskim domovima. Odbiti kontrole je gotovo nemoguće," ističe Dmitrij Navoša. Dodaje i da je sve češće pretraživanje mobitela Rusa tijekom graničnih kontrola. Stručnjaci upozoravaju da bi Rusija mogla početi primjenjivati metode kontrole kakve su već na snazi u susjednoj Bjelorusiji, gdje su platforme poput YouTubea i Instagrama tehnički dostupne, ali je zabranjeno biti pretplaćen na „ekstremističke“ kanale. Policija tamo redovito pretražuje telefone građana, osobito u vlakovima i studentskim domovima, a odbijanje suradnje nije opcija. Također navodi da je i njegova stranica proglašena ekstremističkom nakon što je više puta kritizirao bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. To znači da korisnici riskiraju kaznu samo zbog čitanja sportskih vijesti.
Otkako je započela invazija na Ukrajinu, Rusija je značajno pojačala represiju nad slobodom govora – uključujući kazne za širenje tzv. „lažnih informacija“ o ratu i proširenje statusa „stranog agenta“ na medije i organizacije s inozemnim vezama. Do proljeća 2025., rusko istražno povjerenstvo izvijestilo je o više od 600 kaznenih postupaka na temelju članaka koji kažnjavaju „lažne vijesti“ o vojsci i „diskreditaciju“ oružanih snaga. Građani su kažnjeni ili zatvoreni zbog korištenja riječi „rat“ umjesto „specijalna vojna operacija“, kao i zbog objava o zločinima poput masakra u Buči. Organizacija za ljudska prava Memorial procjenjuje da se krajem 2024. godine u ruskim zatvorima nalazilo najmanje 10.000 političkih zatvorenika. Ako Putin potpiše ovaj novi zakon, broj onih koji su progonjeni zbog slobodnog izražavanja mogao bi dodatno porasti.
Otvori KEKS Pay
Rusofili rado pišu, da je u Europi diktatura na vlasti i da je zabranjeno se slobodno izražavati. Po čemu li to oni sude i sa čime oni ta prava uspoređuju?