Posljednja prometna nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se početkom srpnja 2024. godine u ulici Keinulaudantie, u gradskom naselju Kontula. Nadležne vlasti ovu situaciju opisuju kao iznimnu. „Na to je utjecao niz čimbenika, no ograničenja brzine među najvažnijima su,” izjavio je Roni Utriainen, prometni inženjer u gradskom Uredu za urbani okoliš. Prema njegovim riječima, više od polovice ulica u Helsinkiju danas ima ograničenje brzine od 30 km/h, dok je prije pedeset godina većina prometnica imala ograničenje od 50 km/h, obavještava finski portal YLE.
Ranije ovog ljeta donesena je odluka o smanjenju brzine na 30 km/h u blizini škola, a ta će mjera stupiti na snagu s početkom školske godine. Dizajn ulica također ima ključnu ulogu. Pješačka i biciklistička infrastruktura znatno je unaprijeđena posljednjih godina. Osim toga, pojačana je suradnja s prometnom policijom te je uveden veći broj kamera i sustava za automatski nadzor prometa. „Javni prijevoz u Helsinkiju je izvrstan, što smanjuje potrebu za korištenjem automobila, a time i broj ozbiljnih nesreća,” istaknuo je Utriainen. Tehnologija vozila također je napredovala, pa su automobili i druga osobna prijevozna sredstva sigurniji nego ikad prije.
Pozitivan trend ne odnosi se samo na smrtne slučajeve. Tijekom protekle godine u Helsinkiju su zabilježene 277 prometne nesreće s ozlijeđenima — što je u oštrom kontrastu s gotovo 1.000 ozljeđujućih nesreća godišnje tijekom kasnih 1980-ih, kada je broj poginulih u prometu u gradu često dosezao 30 godišnje.
Trenutačna strategija prometne sigurnosti u Helsinkiju, koja obuhvaća razdoblje 2022.–2026., približava se svome kraju. Fokusirana je na povećanje sigurnosti djece, mladih, pješaka i biciklista kroz sigurnije pješačke prijelaze i pametniji dizajn raskrižja. Velik dio planiranja temelji se na podacima, a omogućile su ga unaprijeđene metode nadzora prometa. Utriainen poboljšanja pripisuje desetljećima kontinuiranog rada. „Smjer je godinama bio pozitivan,” rekao je, podsjećajući da ni 2019. godine u Helsinkiju nije bilo poginulih pješaka u prometu.
Unaprijeđeno je i prometno obrazovanje, no Utriainen ističe kako zasluge pripadaju svima koji sudjeluju u prometu — vozačima, biciklistima i pješacima. Jedan od novijih izazova predstavlja široka upotreba električnih romobila. „Postali su popularni prije otprilike pet godina, pomalo neočekivano. No od tada su uvedena mnoga rješenja,” rekao je Utriainen. Dugoročni cilj Europske unije jest nula poginulih u prometu do 2050. godine — politika poznata pod nazivom „Vizija nula”. Je li to ostvarivo ili tek puka želja? „Za nas je važnije kako taj cilj usmjerava naše svakodnevno djelovanje,” rekao je Utriainen. „Nastojimo sve svoje odluke procjenjivati prema njihovu dugoročnom učinku.
Otvori KEKS Pay
ma kakve ima veze da se kod nas dnevno gine, pa mi imamo vojnu paradu!